Bamadaba bamanankan daɲɛgafe / dictionnaire du Corpus bambara de référence
A-Z ɲíni Fr (i) *
ɛ ɔ ɲ ŋ ɲíni!

U - u

→̌→ 9919

pers 3PL (ils, elles, les, eux, leur, leurs ...)…n'a ye fɛn sɔrɔ cogo o cogo, a bɛ ban. facɛman ni bamusoman wulila den nin kama. den fana k' u ka nata de y'u bila o la. i k'a dɔn ko nata muso tɛ na ɲuman tobi.…(03dennyuman_ni_kononin.dis.html)


ń «je», í «tu», à «il/elle», án «nous», á «vous», ù «ils/elles»
Pronoms personnels non-emphatiques (4-26)

UDPM→̌→ 12

n UDPMUDPM, Union démocratique du peuple malien…o « UDPM » de kɛra paritipolitiki ye Mali kɔnɔ. wa, sinama t'a la.…(jekabaara145_12kulibali-kalo_donba.dis.html)

UEMOA→̌→ 27→n.prop/n : 0 →n.prop : 12→n : 15 Imowa

n prop ABRABR, UEMOA, Union Économique et Monétaire Ouest-Africaine Iyemowa.… jateminɛba kɛra, jamana bɛ se k'a ka kandiw labato cogo min, Sedeyawo ( CEDEAO ), Iyemowa ( UEMOA ) ani Efɛmi ( FMI ) fanfɛ. M. Sidibe Mahamadu Kɔnta …(kibaru539_02sidibe_konta-san2017_baarakenafolo.dis.html)

Ufuwɛti→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Hufuyɛti Hufuyeti; Hufuwɛti; Huyɛti

n prop NOM ETRGHouphouët (Félix Houphouët-Boigny, premier président de Côte d'Ivoire, 1960-1993).

Uganda→̌→ 26→n.prop/n : 0 →n.prop : 26→n : 0

n prop TOPUganda (pays).… @fasokan walasa ka bamanankan kalan Mali la, Josephine Lukom ka Lugandakan kalan n'o ye Uganda kan dɔ ye ani @kafic walasa ka Twikan kalan, n'o ye Gana kan dɔ ye…(fasokan2011-12ka_farafinna.dis.html)

Ukɛrɛni→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop TOPUkraine (pays).…Otirisi san 2008 : Ɛsipaɲi - Alimaɲi : 1 - 0. Ukɛrɛni san 2012 : Ɛsipaɲi - Itali : 4 - 0. Faransi san 2016 : Pɔritigali - Faransi : 1 - 0 mɔɔnɔbɔ kɔfɛ.…(kibaru534_08eropu_gun_ntolatanba_nganaw.dis.html)

Uldada→̌→ 3→n.prop/n : 0 →n.prop : 3→n : 0

n prop NOM MOuld Dada, Moktar (le premier président de la Mauritanie).… san, kolonɛli Musa Tarawele, Mali kuntigi, ni Sɛngɔri, Senegali kuntigi, ani Mokitari Uldada , Moritani kuntigi, u ye ɲɔgɔn kunbɛn Nuwakishot, Moritani faama dugu la…(kibaru002_01kante-mali_moritani.dis.html)

Úmarù→̌→ 71→n.prop/n : 0 →n.prop : 202→n : 0 Ómarù; Moru

n prop NOM MOumar (nom masculin).… minnu ye ladilikanw di ani ka sɛgɛsɛgɛli kɛ, olu filɛ : Aaron Greenblatt, Aly Barry, Umaru Ɲangado, Linda Caswell, ani Amelia Mayiga…(dogotoro_00dogotoro_te_sigida_min_na.dis.html)

umɛn→̌→ 1

n hymen sóda, tínba « Umɛn » ye mun ye. Yali bɛ npogotigi bɛɛ la wa? - Ale ye faranin de ye min bɛ musoya kɔnɔna datugu.(Kunnafoni jɛlenw jɛɲɔgɔnya la) ETRG.FRA.

Úmù→̌→ 138→n.prop/n : 0 →n.prop : 175→n : 0

n prop NOM F (nom féminin).… wa, Umu delilen o la, Umu tɛna sigi yan bilen koyi ! su kɔnɔ, a bɛ wari min sɔrɔ cɛw bolo, ni a nana yan, …(dumestre-chroniques_amoureuses_1995_08_20.dis.html)

un→̌→ 85

intj attention!attention!…a ko ne dɔgɔninw ! u ko un . a ko, aw ye nin kamalen natɔ in dɔn wa ? u y'u kun kɔrɔta, musow bɛɛ lajɛlen.…(jabate-ngenyekoro_ka_tonnkan.dis.html)

ún→̌→ 0 ánw ún.

pers 1PL EMPH1PL EMPH jɔ̂n ni jɔ̂n b'à fɛ̀ kà táa ? - ánw ! qui veut partir ? - nous !

únba→̌→ 0 nbá ar: marhaban = bienvenue

intj salut ǹsé, yó, màrahaba (réponse masculine à une salutation, du type :) í ní...í ní wúla ! -nbá ! í ní wúla ! - Bonsoir ! - "nba'', Bonsoir !

UNESCO→̌→ 29→n.prop/n : 0 →n.prop : 19→n : 10 Inɛsiko Inesiko

n prop ABRABR, UNESCO, Organisation des Nations unies pour l'éducation, la science et la culture…o kɛra mankan duman dan bɛɛ ye. diɲɛ bɛɛ y'i jɔ n'a nisɔndiya ye. UNESCO yɛrɛ ma dan sɔrɔ a baara ɲɛ n'a dawula la.…(kibaru012-1kante-san_kelen.dis.html)

UNESCO→̌→ 10

n ABR kibaru nimɔrɔ fɔlɔ an'a kunkɔrɔta medayi di yɔrɔ unesco la pari. (Kibaru nimɔrɔ 12) ETRG.FRA.

únhùn→̌→ 33 ún-ùn.

intj non àyí, ún-ùn (réponse négative). à tɛ sé ún-ùn ná il ne sait pas dire non

ùnhun→̌→ 390

intj oui àwɔ́, íyò, nàamù, ǹǹń, ɔ̀nhɔ́n, ɔ̀nkɛ̀ (réponse positive).… Z : " mais " a bɛ se ka kunbɛn wa ? BT : sida wa ? Z : unhun ! BT : aw yɛrɛ dɔkɔtɔrɔw ye o ɲɛdɔn anw tɛ o ɲɛdɔn.…(entretien_sida1994_04_04.dis.html)

ùnsé→̌→ 0 ǹsé ǹsɛ́

intj salut màrahaba, nbá, yó (réponse de femme à un salut du type i ni ...)

ún-ùn→̌→ 0 únhùn ún-ùn.

intj non àyí, ún-ùn (réponse négative). à tɛ sé ún-ùn ná il ne sait pas dire non

ún-ùn→̌→ 0 ɔ́n-ɔ̀n; ń-ń.

intj non àyí, únhùn (de refus ou de désapprobation énergique).

urubi→̌→ 1

n rugby irigibi Farikoloɲɛnajɛ min bɛ wele urubi, a b'o tɔn na Angilɛjamana na ka fara ko wɛrɛw kan. (Kibaru n°530, 2016) ETRG.FRA.

Uruge→̌→ 4→n.prop/n : 0 →n.prop : 4→n : 0 Uruguwe

n prop TOPUruguay…u ka ntolatanw jaabiw kɛra min ye, o filɛ nin ye : jumadon, zuwɛnkalo tile 15, Eziputi ni Uruge ye ɲɔgɔn sɔrɔ, o kɛra 1 ni 0 ye Uruge kanu na.…(kibaru559_15konta-kupudimoni.dis.html)

Uruguwe→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Uruge

n prop TOPUruguay

ùrukuyi→̌→ 1 wùrukuyi.

n posture de prièreposture de prière (courbé, mains aux genoux).…ani mɔgɔ minnu limaniyana, olu minnu bɛ seli jɔ, ka jaga di, wa urukuyibagaw don. 56.…(kurane005.dis.html)

Urumani→̌→ 3→n.prop/n : 0 →n.prop : 3→n : 0

n prop TOPRoumanie (pays).…kulu A : Faransi, Urumani , Alibani, Suwisi. kulu B : Angiletɛri, Irisi, Peyidegali, Silowaki.…(kibaru527-07konta-kalo_farikolonyenaje.dis.html)

Uruwanda→̌→ 20→n.prop/n : 0 →n.prop : 20→n : 0 Ruwanda

n prop TOPRwanda (pays).…kulu 2 sigira sen kan. kulu A : Uruwanda , Burikina, Senegali, Eziputi. kulu B : Ganbi, Kɔngo, Kɔdiwari, Mali.…(kibaru467_7konta-farikolonyenaje.dis.html)

ùruwanɛ→̌→ 0 rùwanɛ; ìriwanɛ Ar. ru:ḥ

n espritesprit, genie hákili, jà, jínɛ, náalo, sìgifɛn, yíri.

ùruyi→̌→ 7 wùri; wùruyi.

n bouillie de farinebouillie de farine (sans grumeaux).…o mana kɛ, ni i denw tɛ sɔn ka nɔnɔ ni uruyi , ni najiw di i ma, k'i denbalo, fɔ ka to ni laro di i ma, kɔngɔ bɛ i faa so kɔnɔ yen.…(dumestre-manigances_2003_08.dis.html)

uruzi→̌→ 0

adj wuruzi; ruzi rouge bìlenman, bìlen Mali kɛlɛbolo 33nan dagayɔrɔ ye Jikɔrɔninpara ye Bamakɔ. Sorodasi minnu don, u taamasiyɛnnan fɔlɔ ye fugula bilenman ye. O de la u bɛ wele tubabukan na bere uruzi. (Kibaru 493, 2013) Diɲɛ kɛnɛya cakɛda min bɛ wele kurawuruzi, o bɛ ka dɛmɛ don jamana kɔrɔnfɛla bagansɔgɔ baara in na. (Kibaru 506, 2014) « Kura ruzi » ye tòn ye, dinyè kònò, min nyèsinnen bè dògòtòròsow dèmèni ma ani dèsèbagatòw dèmèni; tòn in bolofara bè jamana bèe kònò. (Faso kumakan, 1986) ETRG.FRA.

Useyni→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Fùséni Fùséyini; Huseni; Huseyini; Àlusénì

n prop NOM M (nom masculin).

Usmana→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Ùsmánì Usumana; Usmane; Usumani; Sumana; Zumana; Sumanɛ; Nsumanɛ; Zú

n prop NOM M (nom masculin).

Usmane→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Ùsmánì Usmana; Usumana; Usumani; Sumana; Zumana; Sumanɛ; Nsumanɛ; Zú

n prop NOM M (nom masculin).

Ùsmánì→̌→ 2→n.prop/n : 0 →n.prop : 2→n : 0 Usmana; Usumana; Usmane; Usumani; Sumana; Zumana; Sumanɛ; Nsumanɛ; Zú

n prop NOM M (nom masculin).… ntolatanna waanɛw tun bɛ an fɛ i n'a fɔ Salifu Keyita ( Domɛngo ), Seki Jalo, Bakɔrɔba Ture, Usmani tarawelew n'o ɲɔgɔnnaw…(jekabaara142_10sangare-samatasege_cedenw.dis.html)

Usubi→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Uzubi

n prop NOM M (nom masculin).

Usumana→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Ùsmánì Usmana; Usmane; Usumani; Sumana; Zumana; Sumanɛ; Nsumanɛ; Zú

n prop NOM M (nom masculin).

Usumani→̌→ 73→n.prop/n : 0 →n.prop : 128→n : 0 Ùsmánì Usmana; Usumana; Usmane; Sumana; Zumana; Sumanɛ; Nsumanɛ; Zú

n prop NOM M (nom masculin).…a bɛ ne Usumani kɔnɔ ko o ye ne ta ɲɛtɔ ye, o mori fɛn o fɛn de ye o minɛ, o si mana foyi di ne ma bilen.…(dumestre-manigances_2002_12.dis.html)

uterisi→̌→ 2

n utérus bángenugu, bángeso, dénso, dɛ́bɛ, gánge, sókɔnɔna Denso (uterisi) o de ye den ka so ye.(Kunnafoni jɛlenw jɛɲɔgɔnya la) ETRG.FRA.

ùti→̌→ 4 fr : août

n août…- zuwɛn kalo tile 9 : o ye selininncinin kalo tile fɔlɔ ye. - uti kalo tile 16 : o ye seliba kalo tile 10 ye.…(jekabaara001_08_1986_don.old.dis.html)

uwiriye→̌→ 1

n uwuriye ouvrier báaraden, bólolabaarakɛla, cákɛla Kontɔrɔlɛri b'o la , uwiriye b'o la , mansin bolila b'o la, birokɔnɔmɔgɔ b'o la. (Traoré, Hinɛ nana, II.10) Bèrèzinèwu wolora Desanburu kalo tile 19, san 1906 irisila uwuriye du dò kònò, Ukèrèni mara la. (Faso kumakan, 1982) ETRG.FRA. báarakɛla.

uwuriye→̌→ 0 uwiriye

n uwiriye ouvrier báaraden, bólolabaarakɛla, cákɛla Kontɔrɔlɛri b'o la , uwiriye b'o la , mansin bolila b'o la, birokɔnɔmɔgɔ b'o la. (Traoré, Hinɛ nana, II.10) Bèrèzinèwu wolora Desanburu kalo tile 19, san 1906 irisila uwuriye du dò kònò, Ukèrèni mara la. (Faso kumakan, 1982) ETRG.FRA. báarakɛla.

Uzubi→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Usubi

n prop NOM M (nom masculin).