Bamadaba bamanankan daɲɛgafe / dictionnaire du Corpus bambara de référence
A-Z ɲíni Fr (i) *
ɛ ɔ ɲ ŋ ɲíni!

P - p

pá→̌→ 8

adv complètement bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, fɛ́sɛfɛsɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pélenkete, pépewu, péwu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɔ́ntɔn, tɛ́ku, yéwu (manger— être maigre— être sec).

pá→̌→ 3 pán

n effort vaineffort vain, effort pí (seulement dans les expressions avec pí). (sans succes).

pá→̌→ 1→n : 0 pán

v s'efforcer vainements'efforcer vainement pí (seulement dans les expressions avec pí).

1 • vt faire tout son possible contre qqn (en vain). kà pí kɛ́, kà pá kɛ́ tout faire, mais en vain

2 • vr s'efforcer bánban, cɛ́sìri, gɛ̀lɛya, jíjà, jílajà, kára, kɛ́rɛtɛkɛrɛtɛ, tán (en vain). k'í pí k'í pá tanter tout, en vain

pá→̌→ 3

onomat bahbah, bah! (exclamation d'étonnement et doute— souvent prononcé en répétition: pá pá pá).

páa→̌→ 1

onomat pafpaf! pán (bruit d'un coup).

pàana npàanapàana.

v écarter

vt écarter kɔ́n, wɛ̀rɛ, yɛ́gɛn (les jambes, les bras ...)

páani→̌→ 2 páanin.

n coupe en métalcoupe en métal (de différentes dimensions : servant de mesure pour les grains, la farine, les poudres ...)

páanin páanipáanin.

n coupe en métalcoupe en métal (de différentes dimensions : servant de mesure pour les grains, la farine, les poudres ...)

pàara npɔ̀rɔnpɔ̀rɔn; npɛ̀rɛ; npàra; pàara.

n bruit dédaigneuxbruit dédaigneux, sifflement de mépris bùraburaba (produit par les lèvres). à yé ù npɛ̀rɛ bɔ́ il leur a exprimé son désaccord (en faisant ce bruit)

pàara→̌→ 4 npàara; pàra; pàran; pàari; ntàran.

n enjambéeenjambée, pas pàaraɲɛ, sènpara, wàala, nɔ́ɔri, sèndaɲɛ, sènta, sìɲɛ, wàla.


Jɛkabaara n°20, 1987
sɔrɔ jateminɛ kɛnɛ

pàaraɲa( enjambée fois ) pàaraɲɛpàaraɲa; pàraɲɛ.

n enjambée pàara, sènpara, wàala í ka pàaraɲɛ bà fìla kɛ́ ò tìgi fɛ̀ fais deux mille pas avec cette personne

pàaraɲɛ→̌→ 5( enjambée fois ) pàaraɲa; pàraɲɛ.

n enjambée pàara, sènpara, wàala í ka pàaraɲɛ bà fìla kɛ́ ò tìgi fɛ̀ fais deux mille pas avec cette personne

pàari pàaranpàara; pàra; pàran; pàari; ntàran.

n enjambéeenjambée, pas pàaraɲɛ, sènpara, wàala, nɔ́ɔri, sèndaɲɛ, sènta, sìɲɛ, wàla.

pácakopacako→̌→ 0

onomat flic-flac

pága→̌→ 0

n couteau mùru (petit couteau importé (à lame en retrait par rapport au manche)).

págapaga→̌→ 0→n : 0

v battre les ailes (d'un grand oiseau).

1.1 • vr battre les ailes pígipigi, pɛ́gɛpɛgɛ.

1.2 • vi

2 • vt battre (les ailes).

pági páki

onomat bruit de coupbruit de coup (hache, pioche, houe ...)

pàgi npàgipàgi.

v abattre d'un coup

1 • vt abattre d'un coup, faire tomber d'un coup (frapper énergiquement qqch contre le sol). pàron.

2 • vr s'asseoir négligemment, s'affaler

pàgon pàronfàron; pàton; npàgon; pàro; fàro.

v abattre d'un coup

vt 1 • abattre d'un coup, faire tomber d'un coup (frapper énergiquement qqch contre le sol). npàgi.

2 • arracher, prendre brusquement. bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, gùfa, ntàraki, pùruti, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan.

pakati

n paquet pake sunkalo mana se, sukaro pakati duuru de bɛ di. 5Kibrau nimɔrɔ 17) ETRG.FRA.

pake

n paquet pakati Donitala wɛrɛw b'olu nɔfɛ sanumugu pake 80 tilalen b'olu ni ɲɔgɔn cɛ u kun. Pake kelen-kelen girinya ye kilo 3 ye.(Kibaru n°527, 12/2015) ETRG.FRA.

Páki

n Pâques Pákì - marisi kalo tile 31: o ye paki seli dugujè ye. (Jɛkabaara n°1, 1986) ETRG.FRA.

páki→̌→ 1 pági

onomat bruit de coupbruit de coup (hache, pioche, houe ...)

Pákì→̌→ 10 fr. Pâques

n Pâques Páki.

Pakisitan Pakistan

n prop TOPPakistan (pays).

Pakistan→̌→ 2→n.prop/n : 0 →n.prop : 2→n : 0 Pakisitan

n prop TOPPakistan (pays).

pàla→̌→ 0

n dollar dolari.

pàlan→̌→ 9

n récipient bìlalan, kòlonton, kɛ́minɛn (pour le transport des liquides : seau, bidon ...)

palasi

n place fìyɛ, jɔ̀da, jɔ̀yɔrɔ, kɛ́nɛ, nɔ̀, pílasi su kolen na u taara Kɛnɛdugu palasi la, o ye Sikaso dɔnkɛyɔrɔ dɔ ye (Kone, Dramane- Deux textes 1-Lala Ture) ETRG.FRA.

pàlɛ→̌→ 28

n palais nàgalo (résidence d'un souverain ou un noble).

Palɛsini PalɛstiniPalɛsitini

n prop TOPPalestine (pays).

Palɛsitini PalɛstiniPalɛsini

n prop TOPPalestine (pays).

Palɛstini→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Palɛsitini; Palɛsini

n prop TOPPalestine (pays).

palidirini

n prop Paludrine Poroganili, Proguanil: Izinitigiw ka tɔgɔ dalen: palidirini, paludrine. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pàlonpálon→̌→ 0

n vagabondage bàjanbilaya, bàjanbila, bàjanyaala, bìlansenfɛya, jàjaja, jàlonjalon.

Pamanta→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Pamante Voir : Famanta.

n prop NOM CL

Pámànta FámàntaPámànte; Kámànta

n prop NOM CLPamanta, Famanta

Pamante PamantaVoir : Famanta.

n prop NOM CL

Pámànte FámàntaPámànta; Kámànta

n prop NOM CLPamanta, Famanta

pán pá

n effort vaineffort vain, effort pí (seulement dans les expressions avec pí). (sans succes).

pán pá

v s'efforcer vainements'efforcer vainement pí (seulement dans les expressions avec pí).

1 • vt faire tout son possible contre qqn (en vain). kà pí kɛ́, kà pá kɛ́ tout faire, mais en vain

2 • vr s'efforcer bánban, cɛ́sìri, gɛ̀lɛya, jíjà, jílajà, kára, kɛ́rɛtɛkɛrɛtɛ, tán (en vain). k'í pí k'í pá tanter tout, en vain

pán→̌→ 5

onomat pan!pan!, paf! dóloo, páa (bruit de coup de fusil ou de craquement).

pán→̌→ 151→n : 0

v sauter

1 • sauter gán, tà sògo y’à pán / pánna l'antilope a bondi

2.1 • vi voler kàro, sònya (dans l'air). kɔ̀nɔ pánna les oiseaux s'envolèrent

2.2 • vt faire envoler í kànâ wɔ̀lɔ pán ne fais pas s'envoler les francolins !

pán→̌→ 1

adv déchirer complètementdéchirer complètement, complètement (déchirer). à y'à fára pán! il l'a déchiré complètement!

panadɔli

n prop Panadol párasetamɔli, asetaminofɛni (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Panama→̌→ 4→n.prop/n : 0 →n.prop : 4→n : 0

n prop TOPPanama

pánan fánannfánan; pánan.

n poisson Heterotis niloticuspoisson Heterotis niloticus nfána (jusqu'à 1m, 10 kg, à grosses écailles, de croissance rapide).

pàɲɛ

n panier Don o don wòròkùnkùrùnɲimi ka fìsa don kelen wòròpàɲɛ̀ɲimi ye. (Bailleul, Sagesse bambara, 2298) ETRG.FRA.

pánfɛn→̌→ 2( sauter chose )

n être volantêtre volant (oiseau, sauterelle (euph), mouche, antilope ...) pánfɛn tùn bɛ́ fɔ́ ntɔ̀n mà, íkomi tíɲɛnikɛla dòn, ù tùn tɛ́ sɔ̀n k'à tɔ́gɔ fɔ́ on appelait les sauterelles "panfɛn" (êtres volants), comme elles faisaient des dégâts, on évitait de les appeler par leur nom !

pángɛ̀nɛn→̌→ 0( sauter tibia )

n pantalon courtpantalon court dàn-kúnbère (pantalon qui s'arrête au mollet !)

pàngo tàngotɛ̀ngo; pàngo.

v remuer

vt remuer fyéku, kòlobokalaba, kùruba, lámàga, mùnumɛnɛ, mùɲukumaɲaka, múguri, múnu, yúguba (légèrement : l'eau dans un récipient pour en écarter les impuretés de surface).

panikili

n pannicules Kalo damadɔ kɔfɛ, ni aw ye ɲɛ kɔlɔsi ka ɲɛ walima ka a filɛ ni lupu ye min bɛ fɛnw bonya, aw bɛ a ye ko ɲɛjɛ bilennen don barisa jolisiramisɛnni kura caman bɛ bɔ a la panikili (les pannicules). (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pánkulun( sauter pirogue ) pánkurunpánkulun.

n avion àwiyɔn, sánnakurun.

pánkurun→̌→ 58( sauter pirogue ) pánkulun.

n avion àwiyɔn, sánnakurun.

pánkurunjiginkɛnɛ→̌→ 11( avion [ sauter pirogue ] descendre clarté )

n aérodrome pánkurunjiginyɔrɔ kà dɔ́ fàra pánkurunjiginkɛnɛ bònya kàn allonger la piste d'atterrissage (Kb 4/06 p.1)

pánkurunjiginyɔrɔ→̌→ 4( avion [ sauter pirogue ] descendre lieu )

n aérodrome pánkurunjiginkɛnɛ.

pano

n panneaupanneau, panneau solaire n bɛ pano kelen turu yen , k'a sɛbɛn o kan ko “ mɔbili sisibɔlaw yamaruyalen tɛ yan ! ”. (ne nikandugu 02konate-nin don in, 1971) je vais planter la un panneau et écrire dessus "les véhicules qui fument ne sont pas autorisés ici!" ETRG.FRA.

panosolɛri( panneau solaire )

n panneau solaire Mɔgɔ dɔw bɛ yen minnu ye pano san dugubaw kɔnɔ u ka telefɔni sariziyeli kama. (Fasokan, 2009/12) ETRG.FRA.

panotirilini

n prop Panotrilline (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pánpala→̌→ 0

n massue

pánpalan→̌→ 0

n honnête hommehonnête homme mɔ̀gɔsɛbɛ.

pánpalan pánparanpánpalan.

n surface planesurface plane à y'í dá jíripanparan kàn il s'est couché sur la planche

pánpalan pánparanpánpalan.

adv d'une grande surface

1 • d'une grande surface. ɲɔ̀foro gàlalen pánpalan ! le grand champ de mil reste non-entretenuò kɛ́su ka bòn pánpalan cette caisse est très large

2 • à plat.

panpalanmusi

n pamplemousse lènburukuna, panpulemusi, pánpulimusi ETRG.FRA.

pánpan fánfanpánpan.

n antre

1 • antre, grotte. fálan, fárawo, kùluwo.

2 • salle de séjour (opposée à : bùlon).

3 • nid de poule.

pán-pán→̌→ 0→n : 0( sauter sauter )

v sautiller

vi sautiller, gambader cúncun, ɲɛ́nkɛɲɛnkɛ, jónjon.

pánpara→̌→ 1 pánparan; pánparanpa

adv net càn, céwu, mɛ́ku (refus catégorique). à bànna pánpara ! il a refusé net !

pánparan pánparapánparanpa

adv net càn, céwu, mɛ́ku (refus catégorique). à bànna pánpara ! il a refusé net !

pánparan→̌→ 5 pánpalan.

n surface planesurface plane à y'í dá jíripanparan kàn il s'est couché sur la planche

pánparan→̌→ 1 pánpalan.

adv d'une grande surface

1 • d'une grande surface. ɲɔ̀foro gàlalen pánpalan ! le grand champ de mil reste non-entretenuò kɛ́su ka bòn pánpalan cette caisse est très large

2 • à plat.

pànparan pɛ̀npɛrɛnpɛ̀npɛrɛ; pànparan.

v aplatir

1 • aplatir, écraser pɛ̀tɛrɛ, pɛ̀tɛ, tɛ̀ntɛ̀rɛn (une chose molle).

2 • équarrir, aplanir

3 • vt frapper fortement avec qqch (en produisand du bruit— qqch -- kùn). à yé bere` pɛ̀npɛrɛn ń dén` kùn il a frappé fortement mon enfant avec un bâton

pànparanba→̌→ 0( *augmentatif )

n vaurienvaurien, incorrigible bàkɔrɔnku, bátaraden, bátaramɔgɔ, bìlakojugu, dángaden, dénbo, dénsu, dùsukasimɔgɔ, fágonbaatɔ, fùgari, hɔ́rɔnkolon, jíkankooro, kùle, kɔ̀nɔku, lágabo, lágasa, nàfu-táafu, nàntan, sárakaden, sárakajugu, sárakamurukuru, sárakamɔgɔ, sɔ̀nkolon, ɲàmankolon, kɛ́ɲɛkɛ.

pánparanpa pánparapánparan

adv net càn, céwu, mɛ́ku (refus catégorique). à bànna pánpara ! il a refusé net !

pánpasi páspási; páspas; pásipasi

adv très blanctrès blanc, blanc immaculé, très clair, très propre fwáa, wɛ́lɛwɛlɛ.

panpulemusi

n pamplemousse lènburukuna, panpalanmusi, pánpulimusi I bɛ se ka to ka lemurukumunin walima panpulemusi bila lemuruba nɔ na.(Kibaru 490, 2012) ETRG.FRA.

pánpulimusi→̌→ 0

n pomelopomelo, pamplemousse, Citrus decumana panpalanmusi, panpulemusi. ruta lènburukuna.

pansiman

n pansement ni baganmaɲɛdimi bɛ ɲɛ min na, pansiman man kan ka k'o la abada(Ɲɛ kɛnɛya, Opération Yeelen, années 1980) ETRG.FRA.

pánsiyɔn

n pension(retraite) mògò minw bè pansiyòn ta, o wari la, dòròmè 20 kelen o dòròmè 20 dòròmè 2 bè fara o kan. (Kibaru 29, 1974) ETRG.FRA.

pansɔn

n pension eretɛrɛti Tubabubaarakɛla minnu bolobɔra (ka taa sɛgɛnnabɔ la) n'o ye eretɛrɛti ye, olu bɛ wari min ta, a bɛ fɔ o de ma pansɔn.(Kibaru 538, 2016-11) ETRG.FRA.

pantalɔn

n pantalon kùlusi Pantalɔn bulaman dɔ ni simisi bilen de tun b'a la; dulɔki fara kulusi kan, a bɛɛ ye fini fɛrɛlenw ye a fari lahala tɛ dɔn minnu jukɔrɔ nka fini da gɛlɛnw don kɔni.(Jama 09, Gɛrɛgɛrɛ ni fasoko) ETRG.FRA.

pán-tɔ̀n-ná→̌→ 0( sauter nuque à )

n galago du Sénégalgalago du Sénégal, Galago senegalensis ntɔ́rɔnin, gántɔ̀nná (prosimien de la taille d'une grosse souris, sauteur, de moeurs nocturnes). gán-tɔ̀n-ná, ntɔ́rɔ.

pánwu→̌→ 0

adv de loinde loin à y’à dàn pánwu ! il l'a nettement distancé !

Pápa→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop NOM M (nom masculin).

pápa→̌→ 6→n : 0

v effrayer

vt effrayer, intimider bàabaali, félefele, fíyefiye, jàsiran, jàtìgɛ, jàwuli, lásiran, sɔ̀nnasiran, ɲán, bàgabaga.

pápǎgá→̌→ 1

n petit rienpetit rien (seulement dans une phrase négative, sens = absolument rien). háli pápaga má nà à bólo kà bɔ́ táamayɔrɔ il n'a absolument rien rapporté de son voyagepútɛ̀rɛ́.

papaye

n papayi papaye mánje Ni tilema bɔra, an bɛ taa jagofɛnw ta, n'o ye papayew ni mangorow ye, ka taa u feere Bamakɔ. (Kibaru 546, 2017) Papayisolo siyɛn sɔngɔ ka gɛlɛn n'a den yɛrɛ sɔngɔ ye (Kibaru 509, 2014) ETRG.FRA.

papayi papaye

n papaye papaye mánje Ni tilema bɔra, an bɛ taa jagofɛnw ta, n'o ye papayew ni mangorow ye, ka taa u feere Bamakɔ. (Kibaru 546, 2017) Papayisolo siyɛn sɔngɔ ka gɛlɛn n'a den yɛrɛ sɔngɔ ye (Kibaru 509, 2014) ETRG.FRA.

papirisi

n papyrus Sɛbɛnni tun bɛ kɛ baganwolow kan walima jiri min bɛ wele papirisi, o buluw kan.(Kibaru 415, 2006) On écrivait sur des peaux de bêtes ou sur les feuilles d'une plante appelée papyrus ETRG.FRA.

pápiye→̌→ 16

n papier káyiti, sɛ́bɛn.

pàplo pàpulopàplo.

n vêtement amplevêtement ample (surtout culotte à large fond).

papu

n pape Ale yɛrɛ tun ye jɔyɔrɔ in sɔrɔ Papu Zan Poli 2 ka faatuli de kɔfɛ.(Jɛkabaara 329) ETRG.FRA.

pàpulo→̌→ 0 pàplo.

n vêtement amplevêtement ample (surtout culotte à large fond).

pára→̌→ 6

adv carrémentcarrément, complètement píya (paroles, nourriture).

pàra npàrapàra.

n événement surpriseévénement surprise

1 • victoire. fóni, sébagaya, sé (acquise de justesse, ex., au football : but de dernière minute).

2 • espoir brisé (au dernier moment). nìn npàra júguyara dɛ́ cette déception fut d'autant plus grande qu'inattendue !

pàra pàaranpàara; pàra; pàran; pàari; ntàran.

n enjambéeenjambée, pas pàaraɲɛ, sènpara, wàala, nɔ́ɔri, sèndaɲɛ, sènta, sìɲɛ, wàla.

parafiyɔn paratiyɔn

n parathionparathion, pesticide, insecticide kulorodimifɔrumu, alidirini, andirini, diyɛlidirini, epitakulori, kulorodani, pɛntakulorifenɔli paratiyɔn (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

páraki→̌→ 0

adv prestement

1 • prestement. párakiti (allure).

2 • beaucoup. bɛ́rɛbɛrɛ, kójugu, kósɛbɛ, npíya, ntóolo (en grande quantité (fruits tombés ...))

parakisini

n prop Paraxin (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

párakiti→̌→ 0

adv prestementprestement, à toute vitesse páraki.

parakuwa

n prop ParaquatParaquat, désherbant (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pàran pàaranpàara; pàra; pàran; pàari; ntàran.

n enjambéeenjambée, pas pàaraɲɛ, sènpara, wàala, nɔ́ɔri, sèndaɲɛ, sènta, sìɲɛ, wàla.

pàraɲɛ( enjambée fois ) pàaraɲɛpàaraɲa; pàraɲɛ.

n enjambée pàara, sènpara, wàala í ka pàaraɲɛ bà fìla kɛ́ ò tìgi fɛ̀ fais deux mille pas avec cette personne

pàranti→̌→ 3

n apprenti bólodonden, dègeden, kàlanden, prenti.

párasetamɔli→̌→ 28

n paracétamol asetaminofɛni.

párata→̌→ 10→n : 0

v filer

vt filer nɔ̀fɛtáama (le coton).

párata→̌→ 3→n : 0

v dévoiler

vt dévoiler wàyiba, wáraka (secret).

páratalikɛla→̌→ 0( filer *nom d'action faire *agent permanent )

n fileuse

paratiyɔn

n parathionparathion, pesticide, insecticide kulorodimifɔrumu, alidirini, andirini, diyɛlidirini, epitakulori, kulorodani, pɛntakulorifenɔli parafiyɔn (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

páratuparatu→̌→ 0 pɛ́rɛtupɛrɛtu

adv pas rapidespas rapides

párawu→̌→ 7

adv soudaineté (d'une action).

párawu→̌→ 0→n : 0 pátawu.

v faire subitement

vi faire subitement à párawura kà... subitement, il a …

parazikantɛli

n praziquantel (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Parena→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 1

n prop ABRABR, Parti pour la renaissance nationale (un parti politique au Mali).

parfɛn parifɛn

n parifɛn parfum kásadiyalan, làtikɔlɔn, súmadiyalan Tuma min a ye baarayɔrɔ kuntigiba ka blon dayɛlɛn, fiɲɛ sumalen ni parfɛn duman y'a kunbɛn.(Jama 08, Sangare, Kɛnɛ karaba) ETRG.FRA.

pári→̌→ 8→n : 0 Fr. se parer

v se parer

1 • vi se parer

lábɛn, màsiri 2 • vr

pári→̌→ 2

adv d'un coupd'un coup cáwu, cɔ́mi.

Pàri→̌→ 46→n.prop/n : 0 →n.prop : 46→n : 0

n prop TOPParis (capitale de la France).

pàri→̌→ 3

n tontines (sorte de tontine à cotisation régulière).

parifɛn

n parfɛn parfum kásadiyalan, làtikɔlɔn, súmadiyalan Tuma min a ye baarayɔrɔ kuntigiba ka blon dayɛlɛn, fiɲɛ sumalen ni parfɛn duman y'a kunbɛn.(Jama 08, Sangare, Kɛnɛ karaba) ETRG.FRA.

pariki

n parc sìnsan, wɛ̀rɛ Sugu bɛ jɔ kɛnɛ min kan n'a bɛ wele «bolofɛnjira pariki», o dɔgɔyara. (Kibaru 552 2018) ETRG.FRA.

Parikisɔni→̌→ 1

n maladie de Parkinsonmaladie de Parkinson

pariseke

conj parce queparce que bárisigi, bárìsá, kàtuguni, kàtugu, paseke, sábula, sábu ETRG.FRA.

parisɛli

n parcelle bála N’i ta ye taari tan ye, o taari tan bɛ d’i ma parisɛli kelen na.(Traoré, Hinɛ nana, III.07) ETRG.FRA.

pàriti→̌→ 59

n parti

páro→̌→ 0

adv brusquementbrusquement, à l'improviste cáwu, cɔ́li, fáari, wélenkete, ŋáni.

párɔ→̌→ 0

adv jet brusquejet brusque, coup frappé

pàro pàronfàron; pàgon; pàton; npàgon; pàro; fàro.

v abattre d'un coup

vt 1 • abattre d'un coup, faire tomber d'un coup (frapper énergiquement qqch contre le sol). npàgi.

2 • arracher, prendre brusquement. bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, gùfa, ntàraki, pùruti, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan.

pàron→̌→ 1→n : 1 fàron; pàgon; pàton; npàgon; pàro; fàro.

v abattre d'un coup

vt 1 • abattre d'un coup, faire tomber d'un coup (frapper énergiquement qqch contre le sol). npàgi.

2 • arracher, prendre brusquement. bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, gùfa, ntàraki, pùruti, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan.

paruwasi

n paroisse Mali paruwasi fɔlɔ ye Kita ye.(Saheli n°10, 1995) ETRG.FRA.

pás→̌→ 0 pási; pánpasi; páspas; pásipasi

adv très blanctrès blanc, blanc immaculé, très clair, très propre fwáa, wɛ́lɛwɛlɛ.


À jɛ́len dòn, ǹka à tɛ́ páspas.
Il est blanc, mais il n’est pas immaculé.
28.1. Les adverbes post-verbaux

pàsa fàsa

n louange

1 • louange. tànu mɔ̀gɔ fàsa dá faire l'éloge de qqn, louer qqn

2 • hymne.

pàsa fàsa

n tendon

1 • tendon, nerf, muscle. fàsajuru, sɛ́mɛjurunin.

2 • amaigrissement. fàsa-ń-sèn-ná, sére.

pàsa fàsafàsan; pàsan; pàsa.

vq résistant

1 • résistant, consistant, coriace. gírin à dá ka fàsa il s'obstine à nier

2 • maigre.

pàsa fàsafàsan; pàsan; pàsa.

v maigrir

1.1 • vi maigrir jà.

1.2 • vt faire maigrir fàsaya bàna y’à fàsa la maladie l'a amaigri

2 • vt rendre consistant, rendre coriace tò fàsa épaissir le "to"

3 • vr s'obstiner bálan (à -- lá— nier— à mal agir). n'í y'í fàsa ò lá... si tu t'obstines à …

4 • vi être animé (discussion, débats). kúmaw pàsanna ù ni ɲɔ́gɔn cɛ́ kɔ́sɛbɛ il y a eu une discussion acharnée entre eux

pàsa fàsafàsan; pàsan; pàsa.

adj résistant

1 • résistant, consistant, coriace. fàsaman, kólogirin, kólogɛlɛn, kóloma.

2 • maigre. kólomamisɛn.

pàsaba( tendon *augmentatif ) fàsabapàsaba.

n tendon d'Achilletendon d'Achille gɔ̀nfasa.

pàsakantɛlɛ→̌→ 0( tendon sur poignard )

n croc-en-jambe jántɛlɛ, tɛ́lɛ.

pàsaman( résistant *adjectivateur ) fàsamanpàsaman.

adj consistant

1 • consistant, résistant. fàsa.

2 • bien musclé.

pàsan fàsafàsan; pàsan; pàsa.

vq résistant

1 • résistant, consistant, coriace. gírin à dá ka fàsa il s'obstine à nier

2 • maigre.

pàsan fàsafàsan; pàsan; pàsa.

v maigrir

1.1 • vi maigrir jà.

1.2 • vt faire maigrir fàsaya bàna y’à fàsa la maladie l'a amaigri

2 • vt rendre consistant, rendre coriace tò fàsa épaissir le "to"

3 • vr s'obstiner bálan (à -- lá— nier— à mal agir). n'í y'í fàsa ò lá... si tu t'obstines à …

4 • vi être animé (discussion, débats). kúmaw pàsanna ù ni ɲɔ́gɔn cɛ́ kɔ́sɛbɛ il y a eu une discussion acharnée entre eux

pàsan fàsafàsan; pàsan; pàsa.

adj résistant

1 • résistant, consistant, coriace. fàsaman, kólogirin, kólogɛlɛn, kóloma.

2 • maigre. kólomamisɛn.

pàsa-ń-sèn-ná( maigrir *je jambe à ) fàsa-ń-sèn-ná

n marasmemarasme, amaigrissement, dépérissement fàsabana (maladie infantile). fàsa, sére.

páse→̌→ 2

n prix du trajetprix du trajet

paseke

conj parce queparce que bárisigi, bárìsá, kàtuguni, kàtugu, pariseke, sábula, sábu N'a y'a sɔrɔ o la, dalilu nyɛnama tɛ, a bɛ se ni k'o fɔ an ye, paseke dinyɛ kununko, maakɔrɔbaw b'a fɔ an ye ko bɛɛ ye sababu sababu ye! (Annik Thoyer, Le riche et le pauvre) ETRG.FRA.

paserɛli

n passerelle sén Walasa ka fura sɔrɔ olu ka lakɔliko la, a bɛ ɲini komini ɲɛmɔgɔw ani Kapu fɛ, u ka dabali tigɛ kalansen telin ka sigi sen kan sigidaw la, min bɛ wele tubabukan na «paserɛli» (Kibaru 549, 2017) ETRG.FRA.

pási páspánpasi; páspas; pásipasi

adv très blanctrès blanc, blanc immaculé, très clair, très propre fwáa, wɛ́lɛwɛlɛ.

Pasifiki→̌→ 20→n.prop/n : 0 →n.prop : 20→n : 0

n prop TOPPacifique (océan).

pásipasi páspási; pánpasi; páspas

adv très blanctrès blanc, blanc immaculé, très clair, très propre fwáa, wɛ́lɛwɛlɛ.

pasipɔri→̌→ 3

n passeport táamasɛbɛn.

pasitɛri

n pasteur bágangɛnna, gɛ́ngɛnbaga, gɛ́nnikɛla Ne ka foli bɛ pasitɛri Kasimu Keyita ye. A ye n dɛmɛ ka faamuyaba di n ma. (Kibaru 499, 2013) ETRG.FRA.

páspas páspási; pánpasi; pásipasi

adv très blanctrès blanc, blanc immaculé, très clair, très propre fwáa, wɛ́lɛwɛlɛ.

pastiwalida

n pastille valdapastille valda Hali furako dakun na, dibe gɔmu jɔyɔrɔ ka bon: sɔgɔsɔgɔbɔnbɔn; pastiwalida; siro; « pilili »; munnitulu ani jolitulu… (Jɛkabaara 100, 1994) ETRG.FRA.

páta→̌→ 3

adv chute mollechute molle (placage de boue au crépissage ...)

patanti

n patente wúsuru ni san banna k’a sòrò, e jula min m’i ka patantiw ta, a bè i n’a fò, i ye forobawari dun.(Kibaru n°13, 1973) ETRG.FRA.

pátawu párawupátawu.

v faire subitement

vi faire subitement à párawura kà... subitement, il a …

Pate Patɛ

n prop NOM M (prénom peul).

Patɛ→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0 Pate

n prop NOM M (prénom peul).

pati

n pâte (dentifrice)pâte (dentifrice) dakɔnɔna ni ɲinw lasaniyali tuma bɛɛ: ka ɲin tereke koɲuman ni bɔrɔsi ni pati ɲuman ye siɲɛ 2 tile kɔnɔ (Kibaru 548, 2017) Syn : ɲínkosafunɛ ETRG.FRA.

páti→̌→ 20

intj sapristi pátisakana (étonnement, ennui, embarras).

pátisagana pátisakanasákanapati; pátisakɛnɛ; sákɛnɛ

intj sapristi páti (étonnement, ennui, embarras).

pátisakana→̌→ 5 sákanapati; pátisakɛnɛ; sákɛnɛ; pátisagana

intj sapristi páti (étonnement, ennui, embarras).

pátisakɛnɛ pátisakanasákanapati; sákɛnɛ; pátisagana

intj sapristi páti (étonnement, ennui, embarras).

pàton pàronfàron; pàgon; npàgon; pàro; fàro.

v abattre d'un coup

vt 1 • abattre d'un coup, faire tomber d'un coup (frapper énergiquement qqch contre le sol). npàgi.

2 • arracher, prendre brusquement. bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, gùfa, ntàraki, pùruti, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan.

pàtɔrɔn→̌→ 20

n patron báaratigi, tàamasiyɛn.

pawe

n pavé waleya dɔ bɛ sen na sisan Sikaso dugu kɔnɔ , a dabɔra siraɲumanw sɔrɔli kama, nka a degun bɛ ka bonya. u b'a la ka « pawew » da siraw kan. nin tɛ siradilan ye dɛ. (Kibaru 556, 2018) ETRG.FRA.

páwu→̌→ 1

adv sèchement (d'un geste fort et sec).

pàyasi→̌→ 1

n paillasse

páyi→̌→ 7 Source : paillette.

n gaze

páyi→̌→ 25

intj parfaitement!parfaitement!

páyipayi→̌→ 1

adj parfaitparfait, précis

pé→̌→ 128

dtm seulement dàmantan, dàma, dɔ́rɔn, jáati (avec des numéraux et avec dɔ́rɔn— emploi rare en dehors de kelen pe 'un seul' et dɔ́rɔn).


Í tɔ̀` yé dá-kuru-ɲɛ kélen yé, dá-kuru-ɲɛ kélen pé !
Il te reste un mot, un seul mot !’ [Ŋɛɲɛkɔrɔ ka tonnkan].
26.3. Les déterminants restricteurs

Kó bɛ́ɛ yé kànu-ko` ni làkali-baga-ko dànmâ dɔ́rɔn pé yé !
Toute affaire n’est qu’une affaire d’amour et de celui qui raconte !’ [Jɛkabaara 276].
26.3. Les déterminants restricteurs

pɛ́→̌→ 0

adv sans dormirsans dormir (intensificateur des expressions désignant la veille). kà sì í ɲɛ́` ná pɛ́ veiller toute la nuit

pɛ́cɛkɛ→̌→ 10

n fricfric, argent arizan, wári, ɲàga.

pedale

v pédaler N'i ye pedaleli daminɛ, ji tɛ sin ka yɛlɛn o yɔrɔnin kelɛn na. (Kibaru n°231, 1991) ETRG.FRA.

pedali

n pédale A wale bɛ fɛn min kunkan, o ye Ponpe Pedalima ye, n'a bɛ wele ko "Sennaponpe" (Kibaru n° 231, 1991) ETRG.FRA.

pede

n pédépédé, pédéraste A y'a jira k'ale ye nin waleya in kɛ walasa a na se k'a ka furakɛli musaka sara ani k'a sɛmɛntiya mɔgɔw ye, ko pedew n'ale yɛrɛ ɲɔgɔnnaw bɛ Zapanjamana na. (Kibaru 486, 2012) ETRG.FRA.

pɛ́ɛrɛn fɛ́rɛnfɛ́ɛrɛn; fyɛ́rɛn; fyɛ́tɛrɛn; fɛ́rɛlɛn; pɛ́ɛrɛn.

n morceau

1 • morceau, éclat. kùnkurun, kùn, kùru, wàlon.

2 • planche. jíripanparan, mànge, pilansi.

3 • tranche. tìgɛrɔ.

4 • cotylédon. bólo bɛ wòro kɛ́ fɛ́ɛrɛn yé la main partage la noix de kola en (deux) cotylédons

pɛ̀gɛ→̌→ 0

n piègepiège, ruse fóolo, jà, ján, nkálangɛ, nkɔ̀lɛ, dàbali, kègunya à yé pɛ̀gɛ dá ń ná il m'a posé un piège

pɛ́gɛ̀lɛ pɛ́kɛ̀lɛpɛ́kɛlɛ; pɛ́gɛ̀lɛ; pɛ́gɛlɛn; nbɛ́gɛlɛnbɛgɛlɛ Fr. épingle

n femme maigrefemme maigre

pɛ́gɛlɛn pɛ́kɛ̀lɛpɛ́kɛlɛ; pɛ́gɛ̀lɛ; pɛ́gɛlɛn; nbɛ́gɛlɛnbɛgɛlɛ Fr. épingle

n femme maigrefemme maigre

pɛ́gɛpɛgɛ→̌→ 0→n : 0

v battre les ailes (d'un oiseau moyen).

1.1 • vr battre les ailes págapaga, pígipigi.

1.2 • vi

2 • vt battre (les ailes).

pejatiri

n pédiatre Denfurakɛyɔrɔ la n'o ye pejatiri ye, denyɛrɛninw bɛ bila fɛn min kɔnɔ ka waati kɛ sanni u ka kologɛlɛya dɔɔnin, o saba dɔrɔn de bɛ yen;(Kibaru 572, 2019) ETRG.FRA.

pɛ́kɛ̀lɛ→̌→ 1 pɛ́kɛlɛ; pɛ́gɛ̀lɛ; pɛ́gɛlɛn; nbɛ́gɛlɛnbɛgɛlɛ Fr. épingle

n femme maigrefemme maigre

Pɛkɛna→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop TOP (village).

pɛkitini

n pectine A ka fisa, aw kana kɔnɔboli fura ta i n’a fɔ kawolini pɛkitini bɛ min na (kowopɛkitatima, sɛbɛn ɲɛ 380 lajɛ) walima difenɔkisilati (lomotili) ɲɛci tɛ olu la, wa fana u tɛ se ka farilajidɛsɛ furakɛ ani ka bana ban, o de la u sanni ye wari latiɲɛ ye. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛ́lɛ→̌→ 1 pɛ́lɛden

n solive

pèleden→̌→ 0( enfant )

n perches du plafondperches du plafond

pɛ́lɛden pɛ́lɛ

n solive

Pelegana PelenganaPɛ̀linŋana

n prop TOPPelengana (quartier à Ségou).

péleketen pélenketepélenketenwu; péndegelen

adv complètementcomplètement, totalement bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, fɛ́sɛfɛsɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pépewu, péwu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɔ́ntɔn, tɛ́ku, yéwu, mɛ́lɛku (perdre, tromper, refuser).

Pelengana→̌→ 35→n.prop/n : 0 →n.prop : 35→n : 0 Pelegana; Pɛ̀linŋana

n prop TOPPelengana (quartier à Ségou).

Pelengana-Wɛrɛ→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop TOP (nom de lieu).

pélenkete→̌→ 1 pélenketenwu; péndegelen; péleketen

adv complètementcomplètement, totalement bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, fɛ́sɛfɛsɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pépewu, péwu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɔ́ntɔn, tɛ́ku, yéwu, mɛ́lɛku (perdre, tromper, refuser).

pélenketenwu pélenketepéndegelen; péleketen

adv complètementcomplètement, totalement bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, fɛ́sɛfɛsɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pépewu, péwu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɔ́ntɔn, tɛ́ku, yéwu, mɛ́lɛku (perdre, tromper, refuser).

pèlenpalan→̌→ 1→n : 0

v ballotter lìnbilanba.

pélenpelen npélenpèlennpélen

n devant de la pattedevant de la patte (jambe, mollet non compris).

pélenpelenkolo( devant.de.la.patte os ) npélenpelenkolo

n tibia gɛ̀nɛnkala, gɛ̀nɛnkolo, gɛ̀nɛn, sánankolo (pour le bétail, peut désigner aussi l'os long de la patte avant).

pélepele→̌→ 1

adv tout à faittout à fait, à 100 %

Pɛ̀linŋana PelenganaPelegana

n prop TOPPelengana (quartier à Ségou).

pelu

n pelle Nɔgɔ pelu ɲɛ 1 kɛra yan, ... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pélu→̌→ 1→n : 0

v couper


Ù ye bàlansansun` pélu/lápelu k'à kɛ́ sɛ̀mɛkala yé.
Ils ont coupé les branches de l'acacia blanc et en ont fait un manche de hâche.
La dérivation causative : lá- (19.1.1)

vt couper cáron, cérun, gèlu, kàn, méseku, tìgɛ, tù, tɛ́rɛmɛ (grossièrement). sògo kóloma bɛ́ pélu la viande avec des os se coupe (ainsi)

penaliti→̌→ 16

n penalty (terme sportif).

pénbèlen pénpèlenpénpelen; pénpèle; pénbèlen.

n maillet

1 • maillet, gourdin, billot de bois. gòsilan, kúrunden, kúrunnin.

2 • sexe masculin. bɔ̀lɔ, dóro, sògonin, wúlu, yɛ́rɛ.

pɛnbiritini

n prop Penbritine (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Pènda→̌→ 4→n.prop/n : 0 →n.prop : 4→n : 0

n prop NOM F (nom féminin).

péndegelen pélenketepélenketenwu; péleketen

adv complètementcomplètement, totalement bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, fɛ́sɛfɛsɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pépewu, péwu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɔ́ntɔn, tɛ́ku, yéwu, mɛ́lɛku (perdre, tromper, refuser).

pɛ̀ɲɛ pɛ̀ɲi

n pɛ̀ɲi peigne sábulan, sántilan Aw bɛ a sananko ka tila ka a pɛɲɛ ni kunpɛɲɛnan ɲinmisɛnni dɔ ye ka ɲimiw ni u fanw bɛɛ bɔ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛ̀ɲɛ pɛ̀ɲi

v peigner sábu, sánti pɛ̀ɲi Aw bɛ a sananko ka tila ka a pɛɲɛ ni kunpɛɲɛnan ɲinmisɛnni dɔ ye ka ɲimiw ni u fanw bɛɛ bɔ.(Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛ́ngɛɲɛ fɛ́ngɛɲɛfɛ́ngɛngɛ.

n grosses fessesderrière, grosses fesses (de femmes).

pɛ́ngili→̌→ 1 Fr. épingle

n épingle

pɛ̀ɲi→̌→ 1→n : 1

v peigne

pɛ̀ɲi→̌→ 0→n : 0

v peigner sábu, sánti.

pɛ̀ɲi

n pɛ̀ɲɛ peigne sábulan, sántilan Aw bɛ a sananko ka tila ka a pɛɲɛ ni kunpɛɲɛnan ɲinmisɛnni dɔ ye ka ɲimiw ni u fanw bɛɛ bɔ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

penisilini

n pénicilline ETRG.FRA.

pénpe→̌→ 0→n : 0

v enfoncer

1 • enfoncer. bánban, córon, fɔ̀gɔbɛ, sáran, tíntin, túru (un clou, un piquet ...)

2 • clouer. géngen (une planche ...) tábali pénpe clouer une table

pénpèle pénpèlenpénpelen; pénpèle; pénbèlen.

n maillet

1 • maillet, gourdin, billot de bois. gòsilan, kúrunden, kúrunnin.

2 • sexe masculin. bɔ̀lɔ, dóro, sògonin, wúlu, yɛ́rɛ.

pénpèlen→̌→ 1 pénpelen; pénpèle; pénbèlen.

n maillet

1 • maillet, gourdin, billot de bois. gòsilan, kúrunden, kúrunnin.

2 • sexe masculin. bɔ̀lɔ, dóro, sògonin, wúlu, yɛ́rɛ.

pɛ̀npɛrɛ pɛ̀npɛrɛnpɛ̀npɛrɛ; pànparan.

v aplatir

1 • aplatir, écraser pɛ̀tɛrɛ, pɛ̀tɛ, tɛ̀ntɛ̀rɛn (une chose molle).

2 • équarrir, aplanir

3 • vt frapper fortement avec qqch (en produisand du bruit— qqch -- kùn). à yé bere` pɛ̀npɛrɛn ń dén` kùn il a frappé fortement mon enfant avec un bâton

pɛ̀npɛrɛn→̌→ 2→n : 0 pɛ̀npɛrɛ; pànparan.

v aplatir

1 • aplatir, écraser pɛ̀tɛrɛ, pɛ̀tɛ, tɛ̀ntɛ̀rɛn (une chose molle).

2 • équarrir, aplanir

3 • vt frapper fortement avec qqch (en produisand du bruit— qqch -- kùn). à yé bere` pɛ̀npɛrɛn ń dén` kùn il a frappé fortement mon enfant avec un bâton

pɛ́npɛtɛ→̌→ 0

adv aplati complètementaplati complètement

pɛnsi

n pincepince, pincette kɛ̀ɛnkɛ, tàlan Aw bɛ jɛgɛ in ɲinw bɔ ni pɛnsi ye. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛntakulorifenɔli

n pentachlorophénolpentachlorophénol, herbicide, insecticide, PCP azandoranzi, bínfagalan, alidirini, andirini, diyɛlidirini, epitakulori, kulorodani, paratiyɔn (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

péntèlú→̌→ 2

n jupe spjupe sp (petit pagne de dessous, sorte de jupe).

pɛntiri→̌→ 2

n peinture

pɛntiri

v peindre láɲɛ̀gɛn, màɲɛ̀gɛn, ɲɛ̀gɛn Nɛgɛkondilan, sojɔ, karoda, tubabuɲɛgɛndilan, kuran donni sow la, motɛridilan, kalali ani sow pɛntirili kalanw bɛ kɛ yen.(Kibaru n°527, 12/2015) ETRG.FRA.

pépewu→̌→ 4

adv complètementcomplètement, tout à fait bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, fɛ́sɛfɛsɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pélenkete, péwu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɔ́ntɔn, tɛ́ku, yéwu (refus, échec— une forme intensive de péwu).

pepiɲɛri

n pépinière pepiniyɛri Kɔlɔ falenni ka suma, a bɛ se ka taa fo kalo 3 walima kalo 4 na syɛnw bɛ se ka to pepiɲɛri la fo ka se san fila hakɛ ma. (Saheli n°6, 1994) ETRG.FRA.

pepiniyɛri

n pépinière pepiɲɛri K'olu delilen don min na, u bɛ pepiniyɛriw da joona walasa u ka se ka maloturu daminɛ zuluyekalo kɔnɔ, ka tila utikalo kɔnɔ. (Kibaru 516, 2015) ETRG.FRA.

pére→̌→ 0 npére; npíri.

adj premier fɔ́lɔ, gále, peremiye, peremiyɛ.

pére→̌→ 0 npére; npíri.

n premier fɔ́lɔ, gále.

pɛrɛ

n père religieuxpère religieux Farafin pɛrɛw nana nanzaraw nɔ na. (Saheli n°10, 1995) ETRG.FRA.

pɛ́rɛ→̌→ 1→n : 0

v terrasser

vt terrasser fáraa, tɔ̀nsibɔ̀ (lutteurs ...)

pɛ́rɛ→̌→ 2

adv parfaitement fíɲɛ, fɛ́rɛɛ, gélenkete, kósɛbɛ, kɛ́rɛbɛtɛ, léwu.

peredinizolɔni

n prednisoloneprednisolone, predisone peredinizɔni Ni sisan juguyara yɔrɔ la, fiɲɛ caman tɛ sɔrɔyɔrɔ min na; ani ni salibitamɔli ma se ka a nɔgɔya, aw bɛ peredinizolɔni (prednisolone) ta o nɔgɔni fɛ, ... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

peredinizɔni

n prednisoneprednisone, prednisolone peredinizolɔni Sisan : ... Peredinizolɔni walima Peredinizɔni, Prednisolone ou Prednisone:... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pérefe→̌→ 26

n préfet

pɛ̀rɛkali→̌→ 4 pèrikali.

n percale

pérekete→̌→ 0

adv soudainement fwánwu (exprime la soudaineté (d'une apparition ...)) kàbi ù máa bɔ́ kɛ́nɛ kàn pérekete, à bɛ́ à bíri ni tìntɔn yé

pèrekete npɛ̀rɛkɛtɛbèrekete; pèrekete; npèrekete.

n envers fèrekete, kùnjugu, kɔ́, ɲɛ́jugu, ɲɛ́najugu bèrekete yɛ̀lɛma se révulser, se retourner, s'exorbiter

pérekunbanin→̌→ 0( gros *diminutif )

n tambour sptambour sp píntin, tántan.

peremiye

adj premier fɔ́lɔ, gále, peremiyɛ, pére koloni san fila filɛ a bɛ peremiye piri ta epariɲi la Mali bɛɛ. (Traoré, Hinɛ nana, III.13) ETRG.FRA.

peremiyɛ

adj premièrepremière, premier fɔ́lɔ, gále, peremiye, pére Iribɛn Jara ani Mɔnzɔn Cenu, olu ye sɔrɔdasiw ye, minnu bɛ sɔrɔdasiya dakun fɔlɔ la, n'o ye (peremiyɛ kilasi) ye. (Kibaru 525, 2015) ETRG.FRA.

peremiyeminisiri

n premier ministrepremier ministre mínisiriɲɛmɔgɔ a ka Asanbile (fasoraridilanso) ɲɛmɔgɔya de bɛ na a sababuya ka gufereneman dilan min ɲɛmɔgɔ (peremiyeminisiri) bɛ sugandi ADEMA politikitondenw la (Kalamɛnɛ n°1 1992) ETRG.FRA.

peremu

n permispermis, permis de conduire pɛrimi, móbilibolisɛbɛn Taama yamaruyasɛbɛn hakɛ min bɛ yen n'o ye peremu ye, o bɛ kɛmɛ bɔ. (Kibaru 525, 2015) ETRG.FRA.

pɛ́rɛn→̌→ 82→n : 6 fɛ́rɛn

v fendre

1 • vt fendre, casser avec bruit, crevasser cì, fára.

2 • vi éclater (foudre).

3 • vi crier kàsi, kába, kúlo, sánkalima (sur -- kùnna, fɛ̀).

pɛ́rɛn→̌→ 1

n engueulade

pɛ́rɛnbaranin→̌→ 12( fendre calebasse *diminutif )

n engin explosifengin explosif, mine mini, ɲɛ́naye.

pɛ́rɛnda→̌→ 14( fendre bouche )

n fente

pɛ́rɛnpɛrɛnkɔnɔ→̌→ 0 firinfirinkɛɲɛ

n poisson Nothobranchius thierryipoisson Nothobranchius thierryi, poisson, Nothobranchius thierryi (jusqu'à 4,2 cm).

pérepère→̌→ 2 pérepere; pɛ́rɛpɛrɛ.

n pigeon à épaulettes violettespigeon à épaulettes violettes, Treron waalia (pigeon au ventre jaune citron, se tient dans les figuiers où il se nourrit).

pɛ́rɛpɛrɛ pérepèrepérepere; pɛ́rɛpɛrɛ.

n pigeon à épaulettes violettespigeon à épaulettes violettes, Treron waalia (pigeon au ventre jaune citron, se tient dans les figuiers où il se nourrit).

pɛ́rɛpɛrɛ fɛ́rɛfɛrɛpɛ́rɛpɛrɛ; pɛ́tɛpɛtɛ.

v agiter

1 • vt agiter, secouer avec force fìinifaana, fírifiri, pípi, píripiri, séri, sɛ́rɛkɛ-sɛrɛkɛ, yígiyigi, yúguba (de droite et de gauche). wùlu bɛ́ tòro fɛ́rɛfɛrɛ le chien secoue avec force le rat voleur

2 • vi gigoter, s'agiter kírikiri, sɛ́rɛkɛ, cɔ́rɔkɔ, fàlifali, súguti.

péreperelatìgɛ→̌→ 2→n : 0( faire.passer [ *causatif couper ] )

v dire clairement

vt dire clairement, bien préciser sɛ́mɛntiya.

pèresidan→̌→ 115

n président jàmanakuntigi, jàmanatigi.

peresidanti

n présidente o nyògònye sen fè, an balimamuso mariayamu tarawele, n'o ye mali musow ka peresidanti ye, o ye kuma ta, k'a fò ko :... (Kibaru n°41, 1975) ETRG.FRA.

pɛrɛtiri

n prêtre tùbabumori San 1971, (Zan Zɛribo) kɛra Segu Pɛrɛtiri ye. (Kibaru 546, 2017) ETRG.FRA.

pɛ́rɛtupɛrɛtu páratuparatu

adv pas rapidespas rapides

pérewu→̌→ 1

adv complètement dressécomplètement dressé

pèrezidan pèresidan

n président jàmanakuntigi, jàmanatigi pèresidan kolonɛli Musa Tarawele, n'o ye komite militɛri peresidan ani mali kuntigi ye, o yɛrɛ n'a muso tun bɛ yen. (Kibaru nimirɔ 1) ETRG.FRA.

pɛ́ri→̌→ 0

n lieu de sacrificelieu de sacrifice (des initiés au "do", au "gwàn"...la viande sacrifiée est mangée par tous, même les non-initiés).

pèrikali pɛ̀rɛkalipèrikali.

n percale

pèrikali pɛ̀rɛkalipɛ̀rikali; pèrikali.

n percale N b'a fɛ an ka taa n ka n ɲɛ da fure kan, walasa pɛrɛkali santa kana dɛsɛ a la kasanke ye. (Lakalita : Nkalontigɛla kɔrɔbɔra) a dònbagaw ko anw ye ko perikali pisi kelen bè bèn minibubu 5 n'a musòrò ma. (Kibaru 52, 1976) ETRG.FRA.

pɛ̀rikali pɛ̀rɛkalipɛ̀rikali; pèrikali.

n percale N b'a fɛ an ka taa n ka n ɲɛ da fure kan, walasa pɛrɛkali santa kana dɛsɛ a la kasanke ye. (Lakalita : Nkalontigɛla kɔrɔbɔra) a dònbagaw ko anw ye ko perikali pisi kelen bè bèn minibubu 5 n'a musòrò ma. (Kibaru 52, 1976) ETRG.FRA.

Perikilɛsi→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop NOM ETRGPériclès (-495 > -429).

perimanganati

n permanganate pɛrimanganati Potasiyɔmu perimanganati, Permanganate de potassium ... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛrimanganati

n permanganate perimanganati i bè pèrimanganati kisè kelen kè litiri 10 ji la, k'a saniya. o ji nyè ka kan ka to kòlòbaji nyè ye, fo lèrè tilancè. (Ji ni kɛnɛya) ETRG.FRA.

pɛrimetirini

n perméthrine Aw bɛ aw ko ka jɛ ni safinɛ ye. Aw bɛ tulu mu pɛrimetirini (perméthrine) bɛ tulu min na (Elimite...). (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛrimi

n permis peremu. Mɔgɔ si yamaruyalen tɛ ka mobili boli kasɔrɔ «pɛrimi» t'i bolo. (Kibaru 478, 2011) yàmaruya ETRG.FRA.

Peru→̌→ 5→n.prop/n : 0 →n.prop : 5→n : 0

n prop TOPPérou (pays).

pese→̌→ 22→n : 0

v peser dákɔrɔtà, súma.


Kibaru n°55 (1976)
balikukalan ye nɔba bɔ.

Kɔ́ɔri` sìritɔ`, à pésetɔ`, àní móbili` láfatɔ`, kɔ̀lɔsili bɛ kɛ́...
'Lorsque l'on emballe le coton, qu'on le pèse et qu'on remplit le camion, une surveillance est effectuée...'
Le converbe en -tɔ / fonction de prédicat second - valeur temporelle ou prospective dans une subordonnée (18.3)

petari

n pétard A y'a sɔrɔ siniwaw bɛ petarininko kalama, waribiye tun b'u bolo, u tun bɛ pɔsiteko kalama, ka batakiw ci ɲɔgɔn ma jamana ni jamana, dugu ni dugu, kin ni kin. (Kibaru 545, 2017) kodiwarikaw ye butɛlimananinw fili ntolatankɛnɛ kan ani ka « petari » tasumamaw ci u ni Togo ka kunbɛn senfɛ. (Kibaru 361, 2002) ETRG.FRA.

pɛ̀tɛ→̌→ 1→n : 0 fɛ̀rɛ; fɛ̀tɛ.

v aplatir

vt aplatir pɛ̀npɛrɛn, pɛ̀tɛrɛ, tɛ̀ntɛ̀rɛn.

pɛ́tɛkɛlɛ→̌→ 0

adv plat secplat sec

pɛ́tɛpɛtɛ fɛ́rɛfɛrɛpɛ́rɛpɛrɛ; pɛ́tɛpɛtɛ.

v agiter

1 • vt agiter, secouer avec force fìinifaana, fírifiri, pípi, píripiri, séri, sɛ́rɛkɛ-sɛrɛkɛ, yígiyigi, yúguba (de droite et de gauche). wùlu bɛ́ tòro fɛ́rɛfɛrɛ le chien secoue avec force le rat voleur

2 • vi gigoter, s'agiter kírikiri, sɛ́rɛkɛ, cɔ́rɔkɔ, fàlifali, súguti.

pɛ̀tɛrɛ→̌→ 0→n : 0

v aplatir pɛ̀npɛrɛn, pɛ̀tɛ, tɛ̀ntɛ̀rɛn (ne s'emploie qu'en forme du participe résultatif, pɛ̀tɛrɛlen).

pɛ̀tɛrɛ→̌→ 0

n épaisseur gírinya, gírin, kólogirinya, fìri.

petipuwa

n petit-pois An fɛ yan, farikolo nafalan K bɛ sɔrɔ fɛn kɛnɛw la ka caya: suw, salatiw, tubabusɔw, petipuwa, adw. (Kibaru 512, 2014) ETRG.FRA.

pètɔrɔli→̌→ 26 Fr. pétrole

n pétrole táji (de lampe).

pètɔrɔlidoro→̌→ 6( pétrole pâte.épaisse )

n pétrole brutpétrole brut

pétu→̌→ 1

intj pas questionpas question

pɛ́tu→̌→ 0

adv bien ajustébien ajusté mɛ́gɛsu.

pɛ́tu→̌→ 0 pɛ́tupɛtu

n sandale sàbara (sans lanière arrière).

pɛ́tupɛtu pɛ́tu

n sandale sàbara (sans lanière arrière).

Peugeot

n Peugeot o waati, Nsumayira Mamutu, o n'a ka mɔbili « bachee » duurunin, « Peugeot bachee », o falen jama la, olu nana jɔ. (Dumestre, Manigances, 2003 02) ETRG.FRA.


timbre du Mali, 1969

péwu→̌→ 276

adv complètementcomplètement, tout à fait bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, fɛ́sɛfɛsɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pélenkete, pépewu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɔ́ntɔn, tɛ́ku, yéwu (refus, échec ...)


À kɔ́ɲɔ` dɔ́gɔdalen`, dénnin` kó péwu, kó wàláyì, kó kɔ́ɲɔ` tɛ kɛ́ !
Quand on a fixé la date de la noce, la fille a dit : pas question ! Au nom de Dieu, les noces n’auront pas lieu !’ [Baabu ni baabu, ch. 31].
36. Le quotatif kó

Wári` bánna à bólo péwu !
Son argent est fini complètement !’
38.3. Particules monovalentes

Sú` fɛ̀, mìsi` bɛ́ɛ sòɲɛna kà bán péwu !
La nuit, toutes les vaches ont été volées.
38.3. Particules monovalentes

À bólo` ka jà à lá àní à kíninfɛɲɛkisɛ` ka dìbi péwu !
Que son bras soit paralysé, et que son œil droit s’éteigne complètement !’ [Layidu Kɔrɔ].
38.3. Particules monovalentes

peyazi

n poyazi péage bátigɛsara Cakɛda min ɲɛsinnen bɛ sirako sariyaw labatoli ma, a y'o ɲɛmɔgɔya kɛ. Ka poyaziw (Peages) sara ni telefɔni ye, ale de y'o fɛɛrɛ in don baara kɔnɔ. (Kibaru 552, 2018) Sabula a jirala faamaw fɛ, ko peyazi bɛ sara i tɛmɛn o tɛmɛn peyazi dɔ la tile kɔnɔ.(Kibaru 586, 2021) ETRG.FRA.

pɛyɛmi

n PMI(Protection maternelle et infantile)PMI(Protection maternelle et infantile) o kama, u bè to ka niwakinikisè ni niwakiniji di santiri sosiyali ni pèyèmiw kònò.(Kibaru n°13, 1973) ETRG.FRA.

Peyiba→̌→ 5→n.prop/n : 0 →n.prop : 5→n : 0

n prop TOPPays-Bas (pays).

Peyidegali→̌→ 4→n.prop/n : 0 →n.prop : 4→n : 0

n prop TOPPays de Galles (région de la Grande-Bretagne).

peyizan

n paysanpaysan, Mali peyizan, marque de semence sɛ̀nɛkɛla, wúlakɔnɔmɔgɔ Cakɛda dɔ bɛ yen olu ka baara ye sumansi nafamaw feereli ye: Sigɔɲi, Faso kaba, Nakɔsi ani Mali peyizan. (Kibaru 485, 2012) ETRG.FRA.

pí npíyanpíyɛ

adv beaucoup bɛ́rɛbɛrɛ, kójugu, kósɛbɛ, ntóolo, páraki à cámanba bɛ́ npíya ! il y en a une quantité innombrable !

pí→̌→ 0

adv chute complètechute complète (d'un récipient ...)

pí→̌→ 2→n : 0 pín.

v s'efforcer vainements'efforcer vainement pá (seulement dans les expressions avec pá).

1 • vt faire tout son possible contre qqn (en vain).

2 • vr s'efforcer bánban, cɛ́sìri, gɛ̀lɛya, jíjà, jílajà, kára, kɛ́rɛtɛkɛrɛtɛ, tán (en vain). à y'í pí kà pá il a tout tenté, mais en vainà yé dénnin pí kà pá elle fit tout contre la jeune fille, sans réussir

pí→̌→ 0

n effort vaineffort vain, effort pá (sans succes— dans des expression avec pá). à ye pí kɛ́, kà pá kɛ́ il a tout tenté, mais en vain

pibilisite

n publicité Sariya in yɔrɔ dɔw batora, bawo gansili tɛ ka kɛ sigarati kan bi Mali kɔnɔ, n'o ye «Pibilisite» ye. (Kibaru 555, 2018) ETRG.FRA.

pígipigi→̌→ 2→n : 0

v battre les ailes (d'un petit oiseau).


Kàmi` y’ à kàman` pígipigi.
‘La pintade battit ses ailes.
Classes sémantiques des verbes réfléchis (16.3) - VR possessifs

Kàmi` y’ í pígipigi.
‘La pintade battit des ailes.

1.1 • vr battre les ailes págapaga, pɛ́gɛpɛgɛ.

1.2 • vi

2 • vt battre (les ailes).

pike

n piquet bɔ̀lɔ Poroze ye nakɔ minnu fana dilan komini kɔnɔ, sanji y'a caman pikew bɔgɔti, ka taa ni dɔw giriyasiw ye, ka kɔlɔnw firi ani ka nakɔlafɛnw tiɲɛ. (Kibaru 525, 2015) ETRG.FRA.

pìkini→̌→ 0

n 25 centimes25 centimes (ancienne pièce de vingt-cinq centimes (vx)).

píkiri→̌→ 467

n piqûre cínda.

píkiri→̌→ 4→n : 0

v faire piqûre

vt faire piqûre

píkiribara→̌→ 1( piqûre calebasse )

n seringue bìɲɛ.

pikɔpu

n pick-up Maramafɛn jugu 30 ɲɔgɔnna minɛna, ka marifakisɛ 5.000 wɔgɔbɛ, ka kɛlɛkɛmɔbiliw minɛ, minnu bɛ wele Pikɔpu (pick-up), ka fara kumalaseminɛn suguya caman kan. (Kibaru 497, 2013) ETRG.FRA.

pilafɔn

n plafond pilafɔn min bɛ tɔlisow kɔnɔ, (Kibaru 534, 2016) ETRG.FRA.

pilakazi

n placage dɛbɛn fiɲɛman min bɛ nɔrɔ tabaliw ni alimɔriw la n'a bɛ wele tubabukan na pilakazi, (Kibaru 524, 2016) ETRG.FRA.

pilaki

n plaque ETRG.FRA.

pilanɛti

n planète dòlo An bɛɛ bɛ na pankuru teliman bayirikaw dilan ka kabakolo pilanɛti Marisi la.(Dukure, 2022) ETRG.FRA.

pilansi→̌→ 1 Fr. planche

n plate-bandeplanche, plate-bande fɛ́rɛn, jíripanparan, mànge (surface cultivée, longue et relativement étroite, dans un jardin ou un champ).

pilantɔn

n plantonplanton, préposé Sɛgɛsɛgɛliw nana jɔ fo kalanko minisiriso pilantɔn dɔ la, n'o ka baara ye ka faamasɛbɛnw lase u laseyɔrɔw la. (...) Pilantɔn in tɔgɔ ye Zana. (Kibaru 509, 2014) ETRG.FRA.

pílasi

n place fìyɛ, jɔ̀da, jɔ̀yɔrɔ, kɛ́nɛ, nɔ̀, palasi òlu dè nàna kɛ́ án bólo yé bì sá zándramu - kàramɔgɔ fáaramasi dúnan - àni pòlisiw pílasi. (La Geste de Ségou - L'Avènement de Da, 178) ETRG.FRA.

Pilatifɔrimu

n Pilatifɔrɔmu Plateforme An bɛ don min na i ko bi, pilatifɔrimu politikiɲɛmɔgɔw n'a kɛlɛdenw sigilen bɛ Kidali cɛmancɛ la,... (Kibaru n°529, 2016) ETRG.FRA.

Pilatifɔrɔmu→̌→ 3

n PlatformePlatforme, Plateforme des mouvements du 14 juin 2014 d'Alger, Plateforme des mouvements d'autodéfense (une alliance de groupes armés maliens pro-gouvernementaux formée pendant la guerre du Mali le 14 juin 2014 à Alger).

Pilatifɔrɔmu Pilatifɔrimu

n Pilatifɔrimu Plateforme An bɛ don min na i ko bi, pilatifɔrimu politikiɲɛmɔgɔw n'a kɛlɛdenw sigilen bɛ Kidali cɛmancɛ la,... (Kibaru n°529, 2016) ETRG.FRA.

pilatiri

n plâtre zipisi ye fara kɔgɔma ye, n'a kalayara kosɛbɛ, a bɛ yɛlɛmana ka kɛ pilatirimugu ye (Kibaru 536, 2016) ETRG.FRA.

pilato

n plateau kɛ́nɛba A kɔ kurulen tun bɛ kɛ o “pilato” girinman kɔrɔ (Mori Tarawore, Maana surunw - Toromɔ, 2018) ETRG.FRA.

Pilatɔn→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop NOM ETRGPlaton

pilɛduwaye

n plaidoyer dámakasi Ni pilɛduwaye bɛ kɛ, tɛmɛsira naani bɛ yen, a kɛbaaw bɛ minnu waleya:... (Kibaru 509, 2014) ETRG.FRA.

pilɛnti

n plainte kìnikini Anw y'a sɔrɔ pilɛnti dɔw ladonnen bɛ kiiriso la.(Kibaru 513, 2014) ETRG.FRA.

píli→̌→ 6

n pile électriquepile électrique


Kibaru n°112 (1981)

pílili→̌→ 16

n pilule

1 • pilule.

2 • pilule contraceptive.

pilokaripini

n pilocarpine Ni ɲɛnatansiyɔn basigilen dɔnna joona, a bɛ se ka furakɛ ni pilokaripini (pilocarpine) jilama ye walasa ka fiyen bali. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pín pípín.

v s'efforcer vainements'efforcer vainement pá (seulement dans les expressions avec pá).

1 • vt faire tout son possible contre qqn (en vain).

2 • vr s'efforcer bánban, cɛ́sìri, gɛ̀lɛya, jíjà, jílajà, kára, kɛ́rɛtɛkɛrɛtɛ, tán (en vain). à y'í pí kà pá il a tout tenté, mais en vainà yé dénnin pí kà pá elle fit tout contre la jeune fille, sans réussir

pín→̌→ 0→n : 0

v appuyer

vt appuyer dígi, jùkɔrɔmatíntin, sínsin dígi nìn bùtɔn pín appuie sur ce boutonnà ń sèn pín-pín, ń kà yɛ̀lɛn mángoro lá ! viens me tenir les pieds que je monte au manguier !

vr s'appuyer bánban, bólomàda (sur ... (kàn)). í pín nìn bùtɔn kàn appuie sur ce bouton

píɲa→̌→ 1

adv délicieux fúgubefugube, mɛ́lɛmɛlɛ, ntáma.

pinari

n epinari épinard Farikolo magofɛn "Acide folique", n'a jɔda ka bon joli dilanfɛn kelen baarali la. A la bɛ sɔrɔ pinari ani jiri bulu wɛrɛw. (BEDE, 2016) "Fer" jɔda ka bon joli dilanni na farikolo la. U ka ca sirabulu ni epinaribulu la. (BEDE, 2016) ETRG.FRA.

pínɛ→̌→ 4

n pneu móbilisen.

píntin→̌→ 0

n tambour sptambour sp pérekunbanin, tántan (variété de tambour au jeu particulier).

Pinudi→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop ABRABR, PNUD, Programme des Nations unies pour le développement

pípawo→̌→ 0

n boubou longboubou long (à manches, jusqu'au cuisses, ouvert sur les côtés).

piperazini

n pipérazine Piperazini (pipérazine) bɛ ntumufagafura caman na. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

piperonili

n pipéronyle Piretirini ni piperonili, Pyréthrines avec pipéronyle (izinitigiw tɔgɔ: Iridi, Rid): (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pípi→̌→ 0→n : 0

v agiter

vt agiter fìinifaana, fírifiri, fɛ́rɛfɛrɛ, píripiri, séri, sɛ́rɛkɛ-sɛrɛkɛ, yígiyigi, yúguba (ailes ...)

pípii→̌→ 0

onomat tut!tut!tut!tut! (bruit du klaxon).

pípii→̌→ 0

n klaxon búru, kilakisɔni.

pipiɲɛri

n pépignière samiyɛ kura labɛnw daminɛna. Mɔgɔ caman bɛ ka pipiɲɛriw labɛn (Kibaru 484, 2012) ETRG.FRA.

pirantɛli

n pyrantel Alibɛndazɔli (albendazole) ni pirantɛli (pyrantel) fana bɛ ntumuni suguya caman kɛlɛ, nka u da ka gɛlɛn. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pirasinamidi pirazinamidi

n pyrazinamide pirazinamidi Ni aw bɛ pirazinamidi, pyrazinamide ta, INH bɛ min na, aw bɛ a ni rifanpisini ta ɲɔgɔn fɛ, a ka ca la o bɛ bana ban. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pirazinamidi

n pyrazinamide pirasinamidi Ni aw bɛ pirazinamidi, pyrazinamide ta, INH bɛ min na, aw bɛ a ni rifanpisini ta ɲɔgɔn fɛ, a ka ca la o bɛ bana ban. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pirɛmetirni

n perméthrines Ni safinɛji gansanw ma se ka mako ɲɛ, pirɛtirini (pyréthrines) (izinitigiw tɔgɔ RID) walima pirɛmetirni (perméthrines, izinitigiw tɔgɔ Nix) bɛ min na, o bɛ se ka mako ɲɛ,... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

piretirini

n pyréthrine Piretirini (les pyréthrines) ye fɛnɲɛnamafagalan suguya dɔ ye, ale tɛ tɔɔrɔ kuntaalajan lase mɔgɔw ni baganw, ani dugukolo ma. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pirɛtirini

n pyréthrines Ni safinɛji gansanw ma se ka mako ɲɛ, pirɛtirini (pyréthrines) (izinitigiw tɔgɔ RID) walima pirɛmetirni (perméthrines, izinitigiw tɔgɔ Nix) bɛ min na, o bɛ se ka mako ɲɛ, (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

píri→̌→ 0

adv complètement bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, fɛ́sɛfɛsɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pélenkete, pépewu, péwu, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɔ́ntɔn, tɛ́ku, yéwu (remplir ...)

píri

n prix(récompense) ETRG.FRA.

pirimakini

n primaquine Sumayabana minnu man jugu kosɛbɛ, olu bɛ se ka furakɛ ni kulorokini ye; tuma dɔw la, pirimakini (primaquine) bɛ se ka fara o kan.(Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pirimetamini

n pyriméthamine Pirimetamini ni silifadɔkisini ɲagaminen, Pyriméthamine avec sulfadoxine, ni a bɛ wele ko Fansidari, Fansidar ... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pìripaago pìripagopìripaago.

v abattre

vt 1 • abattre. fàga, yálon (donner un coup pour faire tomber).

2 • abattre à grands coups, frapper à plusieurs reprises (avec une étoffe). (avec violence et colère).

pìripago→̌→ 1→n : 0 pìripaago.

v abattre

vt 1 • abattre. fàga, yálon (donner un coup pour faire tomber).

2 • abattre à grands coups, frapper à plusieurs reprises (avec une étoffe). (avec violence et colère).

píripara→̌→ 0

onomat pif pafpif paf

pìripara→̌→ 0→n : 0

v user

vt user, déchirer kólofiyɛnya, nɔ́n, nɛ́mu.

pìripara→̌→ 2 pìripɔrɔ.

adj vainvain, de nulle valeur, négligeable kìsɛntan kúma pìripara dòn ce sont de vaines paroles

pìripara→̌→ 1

n chose bâcléechose bâclée

pìripara→̌→ 2→n : 0

v éparpiller

vt éparpiller, disperser bìribara, bìrikibaraka, fúgufugu, séri, wàarawaara, yɛ́rin, yɛ́rɛkɛ, càrin, dùruntu, jɛ́nsɛn, yéri (nuages, abeilles ...)

pìriparapiri→̌→ 1

n démarche titubantdémarche titubant, démarche nonchalante à bɛ pìriparapiri lá kà nà il vient en titubant, de façon nonchalant

pìriparapiri→̌→ 0→n : 0

v s'ébattre tírikitɔrɔkɔ.

vt faire du tapage ù bɛ ɲɔ́gɔn pìriparapiri kà bìn ń kàn vous faites du tapage, vous aller tomber sur moi!

píripiri→̌→ 5→n : 1

v agiter

vt agiter fìinifaana, fírifiri, fɛ́rɛfɛrɛ, pípi, séri, sɛ́rɛkɛ-sɛrɛkɛ, yígiyigi, yúguba (ailes).

píripirilan→̌→ 0( agiter *instrumental )

n partie charnue d’ailepartie charnue d’aile

pìripɔrɔ pìriparapìripɔrɔ.

adj vainvain, de nulle valeur, négligeable kìsɛntan kúma pìripara dòn ce sont de vaines paroles

píritiparata→̌→ 0→n : 0

v marcher rapidement

vi marcher rapidement (de façon désordonnée).

piriwatise

v privatiser N’a ma ɲɛ ko u bɛna a piriwatise kɔni, an bɛ na mɔgɔ wɛrɛw de ta, mɔgɔ minnu bɛ se k’a baara kɛ. (Traoré, Hinɛ nana, III.07) ETRG.FRA.

pirizɛri

adj priseur - Bolofɛnfeerelaw: A bɛ fɔ u ma tubabukan na komisɛri pirizɛri. (Kibaru 523, 2015) ETRG.FRA.

pirɔkisidi

n peroxyde Aw bɛ kinda ko ni safinɛ ni jisuma ye min bɛ wele ko pirɔkisidi didɔrɔzɛni (peroxyde d'hydrogène)(Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pisi

n pièce de tissupièce de tissu a dònbagaw ko anw ye ko perikali pisi kelen bè bèn minibubu 5 n'a musòrò ma.(Kibaru 52, 1976) ETRG.FRA.

pisitole

n pistolet kàbusi O binkannikɛla kelen min sɔrɔla k'o faga, marifa suguya min bɛ wele pisitole mitarayɛri, o kelen tun b'a kun; a n'a kisɛbara. (Kibaru 528, 2016) ETRG.FRA.

pisitɔn

n piston Juru kisɛ ka kan ka sigi cogo kɛrɛnkɛrɛnnen na walasa pisitɔn kelen ka sɔrɔ silɛndiri sanfɛla dan na, pisitɔn kelen tɔ ka jigin ka sigi silɛndiri kɔnɔ. (Kibaru n°231, 1991) ETRG.FRA.

Pitoleme→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop NOM ETRGPtolémée

pitosini

n prop Pitocin Ositosini, Ocytocine, Izinitigi ka tɔgɔ dalen: Pitosini (Pitocin). (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

píya→̌→ 2 píyan; pyá

adv sans ambagessans ambages, carrément (et sans vergogne).

píya→̌→ 3→n : 0 pyá; pyáa.

v s'enfuir

1 • vi s'enfuir bòli, félefele, fíyefiye, ɲɛ́mabòli (d'une fuite éperdue).

2 • (d'une fuite éperdue).vr

píyan píyapyá

adv sans ambagessans ambages, carrément (et sans vergogne).

píyanwu→̌→ 3

intj défiance wálanpara.

piyasiri→̌→ 0

n piastre

piyɛsi

n piècepièce, pièce détachée sóden ɲɔsimansin sigilen kɔfɛ, ni a yɔrɔ minnu tiɲɛna, an bɛ to ka o piyɛsiw san fo Bamakɔ walima Kulukɔrɔ, o tun b'an sɛgɛn kosɛbɛ. (ntuloma n°4, 1993) ETRG.FRA.

piyoniye piyɔniye

n pionnier piyɔniye A (Musa Tarawele) ko pariti ni gofèrènama bèna jèkuluw bèe lakuraya, denmisènw bè ladamuya minnu kònò, k'u lamò konyuman, i n'a fò piyoniye jèkulu ani lakòlisow, baaraw bè se ka kalan minnu kònò. (Faso kumakan, 1983) Nin bɛɛ de kosɔn, piyɔniyew ka lajɛw n'u ka ɲɔgɔnkunbɛnw tɛ ban ni lakɔli bilala. (Kibaru 520, 2014) ETRG.FRA.

piyɔniye

n pionnier piyoniye A (Musa Tarawele) ko pariti ni gofèrènama bèna jèkuluw bèe lakuraya, denmisènw bè ladamuya minnu kònò, k'u lamò konyuman, i n'a fò piyoniye jèkulu ani lakòlisow, baaraw bè se ka kalan minnu kònò. (Faso kumakan, 1983) Nin bɛɛ de kosɔn, piyɔniyew ka lajɛw n'u ka ɲɔgɔnkunbɛnw tɛ ban ni lakɔli bilala. (Kibaru 520, 2014) ETRG.FRA.

piza

n pizza Kɛrɛnkɛrɛnnenya la kumumafɛn minnu bɛ dilan iziniw na n'u bɛ kɛ gatow, kuruwasanw, biriyɔsi, piza ani komitɛrɛ jirannenw na.(Kibaru 500, 2013) ETRG.FRA.

pizɔn

n pigeon Sumayila Kulubali kɔseginnen Mali kɔnɔ, a ye kɔnɔmara daminɛ; n'o ye pizɔnw ye. (Kibaru 575, 2019) ETRG.FRA.

plan

n plan Nsonsannin, a ye nin plan tigɛ ŋala la. (Thoyer, L'Hyène et les Nouvelles Mariées) ETRG.FRA.

Plea→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop NOM CLPleah

plɔnmu plɔnmun

n plombplomb, fil à plomb ntílekù, nɛ̀gɛden, nɛ̀gɛkisɛ, pulɔn plònmun bè u bolo la, niwò bè u bolo la.(Jara, Thoyer - Sirankɔmi, 1978) Ils ont un fil è plomb et un niveauETRG.FRA.

plɔnmun plɔnmu

n plombplomb, fil à plomb ntílekù, nɛ̀gɛden, nɛ̀gɛkisɛ, pulɔn plònmun bè u bolo la, niwò bè u bolo la.(Jara, Thoyer - Sirankɔmi, 1978) Ils ont un fil è plomb et un niveauETRG.FRA.

pó npó

adv en abondanceen abondance búrabura.

pó→̌→ 6

onomat bruit de cassebruit de casse káwu, ntɔ́ya.

pɔ́ npɔ́

adv de mauvais goûtde mauvais goût

pócaa bótaa

adv complètement mouillécomplètement mouillé cóbaa.

pócaa→̌→ 1

adv chute mouilléechute mouillée, chute dans l'eau

pɔ̀cɔn→̌→ 0→n : 0 npɔ̀cɔn

v percer

vt percer sɔ̀gɔ (percer en lançant un projectile, en tirant d'un fusil).

podofilini

n podophylline Aw bɛ tirikuloro-asetiki, trichloroacétique walima podofilini, podophylline dɔɔni mu goro bɛɛ kelen kelen na (ni aw bɛ se, aw bɛ fɔlɔ ka jolituluni walima tulu wɛrɛ mu a lamini na walasa ka wolo fan tɔw tanga bana in ma. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

polaramini

n prop Polaramine (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Poli→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop NOM ETRGPaul (Paul Biya, président du Cameroun, 1982-).

Poli→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop NOM MPaul (pape Jean-Paul II 1920 - 2005).

polikiliniki

n polyclinique O wulikajɔ kɔnɔna na, u sera k'a dɔn, ko furakɛlikɛyɔrɔ minnu bɛ wele « Kabinɛ », o 335, « kiliniki » 75 ani « polikiliniki » 10 bɛ Bamakɔ kɔnɔ. (Kibaru 523, 2015) ETRG.FRA.

pòlisi→̌→ 32 pólosi.

n policier kánabaga, sàbarabatigi láramɛ : sórodasi, gáradi, pòlosi, zándarama) (kb 8/04 p.2)


pɔlisipɔrini

n prop Polysporin Aw bɛ tila ka furabilenni, violet de gentiane walima pɛrimanganati mu a la walima banakisɛfagatulu dɔ, i n’a fɔ pɔlisipɔrini (Polysporin) bɛ banakisɛfagatulu min na. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pòlisiso→̌→ 20( policier maison )

n poste de policeposte de police

pólitiki→̌→ 149

n politique

póliyo→̌→ 0 Fr. polio

n poliomyélitepoliomyélite, polio fàsajabana, nìgisinɔgɔsɔ, nìsinɔsɔnin, sènfagabana, sènkolosabana, sènsabana.

pɔ̀liyɔ→̌→ 0 npɔ̀liyɔ

n siluresilure, Heterobranchus isopterus kɔ̀nkɔnnin, kɔ̀nɔkɔnɔ, kɔ́nkɔn, mànɔgɔ (anguilliformes, adipeuse bien développée, peuvent rester vivants hors de l'eau pendant longtemps en atmosphère humide).

pɔ̀liyɔbilen→̌→ 0( silure rouge )

n silure spsilure sp, Heterobranchus bidorsalis pɔ̀liyɔfin (---> 1,24 m, 23 kg).

pɔ̀liyɔfin→̌→ 0( silure noir )

n silure spsilure sp, Heterobranchus longifilis pɔ̀liyɔbilen (---> 80 cm, 6,400 kg).

Polo→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop NOM ETRGPolo (Marco Polo, explorateur italien, 1254-1324).

Pɔ́lɔn→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Pɔ̀lɔnɛ; Pɔlɔɲi

n prop TOPPologne (pays).

Pɔ̀lɔnɛ Pɔ́lɔnPɔlɔɲi

n prop TOPPologne (pays).

Pɔlɔɲi Pɔ́lɔnPɔ̀lɔnɛ

n prop TOPPologne (pays).

pólosi pòlisipólosi.

n policier kánabaga, sàbarabatigi láramɛ : sórodasi, gáradi, pòlosi, zándarama) (kb 8/04 p.2)

pomadi

n pomati pommade kánnan, pɔmati U ka ca fana bawo k'a daminè niwakini la fo ka t'a se sunògò furaw ma ani pomadi, nin bèe bèna dilan iziniba in na.(Faso kumakan, 1983) somapa ye latikòlòndila izini ni pomatidila izini ye bamakò.(Kibaru n°13, 1973) ETRG.FRA.

pomati pomadi

n pomadi pommade kánnan, pɔmati U ka ca fana bawo k'a daminè niwakini la fo ka t'a se sunògò furaw ma ani pomadi, nin bèe bèna dilan iziniba in na.(Faso kumakan, 1983) somapa ye latikòlòndila izini ni pomatidila izini ye bamakò.(Kibaru n°13, 1973) ETRG.FRA.

pɔmati

n pommade kánnan, pomadi Aw kana tulu walima pɔmati kɛ a la abada fo ni a bɔra tulu kɛrɛnkɛrɛnnenw na minnu dabɔlen don kaba furakɛli kama (nka u da ka gɛlɛn). (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɔ́mitɛrɛ pɔ́mitɛrikɔ́mitɛri; kɔ́mitɛrɛ; kómitɛri; kómutɛri; kómitɛrɛ; pɔ́mitɛrɛ; pɔ́mutɛrɛ.

n pomme de terrepomme de terre kɔmutɛri.

pɔ́mitɛri→̌→ 30 kɔ́mitɛri; kɔ́mitɛrɛ; kómitɛri; kómutɛri; kómitɛrɛ; pɔ́mitɛrɛ; pɔ́mutɛrɛ.

n pomme de terrepomme de terre kɔmutɛri.

pɔmu

n pomme Jiridenw ye pɔmu, lemuruw, mandereninw, Ɛrɛzɛnw, kilemantiniw ani puwariw ye.(Kibaru 548, 2017) ETRG.FRA.

pɔ́mutɛrɛ pɔ́mitɛrikɔ́mitɛri; kɔ́mitɛrɛ; kómitɛri; kómutɛri; kómitɛrɛ; pɔ́mitɛrɛ; pɔ́mutɛrɛ.

n pomme de terrepomme de terre kɔmutɛri.

pɔ̀n→̌→ 29 npɔ̀n Fr. pont

n pont bábili, bíli, sén fàtɔkɛ nàn'í sìgi npɔ̀n kàn

Pɔndori→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop TOPPondori (une commune dans le cercle de Djenné, région de Mopti).

pónpe pɔ́npepónpe; pɔ́npu Fr. pompe

n pompe fíɲɛdilan, fíɲɛdonnan, fíɲɛkɛlan.

pónpe pɔ́npe

n pompe fíɲɛdilan, fíɲɛdonnan, fíɲɛkɛlan pónpe an bɛ fɔlɔ ka worobinɛ bisita datugu ponpekala minɛ yɔrɔ la, ka ponpekala lamaga sinyɛ 5 walima 10 nyɔgɔn, ka sɔrɔ, ka worobinɛ dayɛlɛ. (Kibaru nimɔrɔ 17) ETRG.FRA.

pɔ́npe→̌→ 33 pónpe; pɔ́npu Fr. pompe

n pompe fíɲɛdilan, fíɲɛdonnan, fíɲɛkɛlan.


Kibaru n°112 (1981)
furakɛli ponpe pilima

pɔ́npe→̌→ 5→n : 0

v asperger

vt asperger fúnfun, séri.

pɔ́npekɔlɔn→̌→ 14( pompe puits )

n forage forazi.

Pɔnpidu→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop NOM ETRGPompidou (Georges Pompidou, président français en 1969-1974).

pɔ́npiye→̌→ 7

n pompier tásumafagala.

pónponpògolon→̌→ 0 npónponpògolon

n arbuste Calotropis proceraarbuste Calotropis procera (arbuste ---> 6 m). (typique des sols dégradés, vieille écorce liégeuse, latex caustique).. ascl fógofogo.

pònporon pɔ̀npɔrɔnpònporon Fr. poivron

n poivron puwanfɔrɔn.

pɔ̀npɔrɔn→̌→ 0 pònporon Fr. poivron

n poivron puwanfɔrɔn.

pɔ́npu pɔ́npepónpe; pɔ́npu Fr. pompe

n pompe fíɲɛdilan, fíɲɛdonnan, fíɲɛkɛlan.

pɔnti

n pointe bége, bìɲɛ, núnkun, nún Walasa ka nɛgɛ sɔrɔ cogo wɛrɛ la, aw bɛ se ka pɔntiw bila lenburuji la ka lɛrɛ dama kɛ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Pɔnze→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop TOPPoint G hôpital (Hôpital à Bamako / point de Gräfenberg).

pɔnze

n prop Point G hôpitalPoint G hôpital, hôpital "Point G" Fɔnse òkutòburu kalo tile 21, san 1978, sibiri don, laansara ni fitiri cè, kuluba pònze dògòtòròso, kulokan bòra yen, ka don nyarela, ko basiru kèra fure ye, ko basiru taara tinyèso. (Kibaru n°81) ETRG.FRA.

pópàpo→̌→ 2

n parlottes

1 • parlottes, discussions inutiles. kúmamugu.

2 • flou, n'importe quoi.

pópàpo→̌→ 0

adv en vracen vrac, énormément

popelini

n popeline ETRG.FRA. La popeline est une toile qui présente une côte fine et serrée — elle est absorbante, souple et légèrement soyeuse. Pour l'obtention de la popeline, les tisseurs utilisent un fil de chaîne plus fin qu'un fil de trame. À l'origine, elle était fabriquée avec une chaine en coton et une trame en laine retorse. Elle est souvent employée pour des chemises, des corsages et des robes. Le terme est une déformation de « papeline », car le tissu a été créé dans la ville papale d'Avignon, en France.

popilɛri

adj populaire Faramansin Popilɛri ka kuntilenna kura in baara daminɛna jamana kɔnɔ kabini marisikalo tile 13 san 1992. (Ntuloma n°7, 1994) ETRG.FRA.

pɔ̀pɔ→̌→ 1

n arbre popo de Gambiearbre popo de Gambie, Anthocleista procera (arbre ---> 10 / 20 m (port caractéristique, les branches ne portent des feuilles qu'au sommet)).. loga sàmatulo.

póponin→̌→ 1 pɔ́pɔnin; pɔ̀pɔnin

n mobylette móbilɛti.

pɔ́pɔnin póponinpɔ́pɔnin; pɔ̀pɔnin

n mobylette móbilɛti.

pɔ̀pɔrɔn→̌→ 0

n demi-franc

Pɔrɛ→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop NOM

pɔ́ri→̌→ 4

n port bàtondankan.

Pɔri Zanti Pɔrizanti

n prop TOPPort-Gentil (une ville au Gabon).

Pɔrisayidi→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop TOPPort-Saïd (ville d'Egypte).

Pɔritigali→̌→ 32→n.prop/n : 0 →n.prop : 32→n : 0

n prop TOPPortugal (pays).

pɔritigɛ

n portugais pɔrɔtigɛ; pɔrɔtugɛ Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

pɔritigɛ

adj portugais pɔrɔtigɛ; pɔrɔtugɛ Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

Porito Novo→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Pɔrɔtonowo

n prop TOPPorto-Novo (capitale du Bénin).

Pɔrizanti→̌→ 3→n.prop/n : 0 →n.prop : 3→n : 0 Pɔri Zanti

n prop TOPPort-Gentil (une ville au Gabon).

póro→̌→ 1

adv très rougetrès rouge búwaan, jórijori, ŋɛ́ɲɛŋɛɲɛ.

pòro→̌→ 0 npóro

n mensonge fàniya, hàramaya, nkàlontigɛ, nkàlon, wúya pòro tìgɛ mentir

pɔ́rɔ→̌→ 0

adv piqûre (subite et cuisante).

porobaganin→̌→ 0( mensonge *diminutif ) Fr. propagande

n propagande

porodikisɔn

n production ... ka fara a yɛrɛ kan ka alibɔmu dɔ dilan a yɛrɛ ka baarakɛyɔrɔ Wɛnda Porodikisɔn na. (Kibaru 515, 2014) ETRG.FRA.

porofesɛri

n professeur kàlanfa Nyògònye in kèra Mohamèdi Aluseyini TURE nyèna, n'o ye jamana fangaso sekeretèri zenerali ye ani porofesèri Mamadu DANBELE, n'o ye kènèyakow ni hadamadenyakow minisiri ye. (Faso Kumakan, 1985) ETRG.FRA.

porofesiyɔnɛli

adj professionnel Lakɔliden minnu bɛ kalan kun fɔlɔ ni filanan, lakɔli nɔrɔmali, segɔndɛri zenerali, lise tɛkiniki ani porofesiyɔnɛli la, ... (Kibaru 589, 2021) ETRG.FRA.

poroganili

n proguanil Aw bɛ gafe ɲɛ Sumayafuraw lajɛ ka se Poroganili, Proguanil ma sumayabana fura tata hakɛ ni a kunnafoniw kan.(Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pòrogaramu→̌→ 12

n programme

porogeresisi

adj progressiste - «Pariti Porogeresisi Sudanɛ (Parti progressiste Soudanais), ale tun bɛ wele «Pɛsipe»(Kibaru 561, 2018) ETRG.FRA.

pòrogoto pòrokotópòrogoto.

v trébucher

1 • trébucher, dégringoler. pòrokoparaka.

2 • s'enfuir de justesse.

3 • faire par hasard, arriver que.

porojɛsitin

n progestérone Bangekɔlɔsi fɛɛrɛ minnu bɛ fara ɲɔgɔn kan ɔrimɔni suguya 2 bɛ u bɛɛ la ni u bɛ wele ko ɛsitorojɛni ani porojɛsitin. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

porokayini

n procaïne Ni a ka jugu, aw bɛ porokayini penisilini (pénicilline procaïne) pikiri kɛ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pórokirɛri→̌→ 23

n procureur

pòrokoparaka→̌→ 0→n : 0vi

vi trébucher pòrokotó.

pórokoporoko→̌→ 0

adv grand galopgrand galop

pòrokotó→̌→ 17→n : 0 pòrogoto.

v trébucher

1 • trébucher, dégringoler. pòrokoparaka.

2 • s'enfuir de justesse.

3 • faire par hasard, arriver que.

porometazini

n prométhazine (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pòron→̌→ 22→n : 0

v étreindre

1 • vt étreindre bísi, cɔ̀ri (prendre qc dans ses bras). à bɛ́ jíri pòron kà yɛ̀lɛn il prend l'arbre à bras le corps pour monter

2 • vr se précipiter sur à y’à pòron kɔ̀rɔkɛ kàn il s'est précipité sur son aîné

pɔ̀rɔn npɔ̀rɔnpɔ̀rɔn; npɛ̀rɛ; npàra; pàara.

n bruit dédaigneuxbruit dédaigneux, sifflement de mépris bùraburaba (produit par les lèvres). à yé ù npɛ̀rɛ bɔ́ il leur a exprimé son désaccord (en faisant ce bruit)

pòronporon→̌→ 0→n : 0

v faufiler

vt faufiler, mal coudre (coudre à gros points). sáran.

póroo→̌→ 0

adv loin (sur une longue distance rectiligne).

poropiyosini

n prop Propiocine (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

póroporo→̌→ 1→n : 0

v passer au feu

vt passer au feu, faire éclater au feu (griller à moitié en éclatant).

póroporo→̌→ 0→n : 0

v menacer

vt menacer bàabaali, bàgabaga, jíji, menase (effrayer par des menaces ou des coups superficiels).

pɔrɔsitati

n prostate Sindimi, mɔgɔkɔrɔbabana min bɛ wele pɔrɔsitati, dun min bɛ mɔgɔ minɛ i nugu la, i biɲɛ na ani muso denso la, u k'a b'olu furakɛ. (Kibaru 536, 2016) ETRG.FRA.

porotɛsi

n prothèse Hali dakɔnɔɲin bɛɛ bɛ se ka falen. Olu bɛ falen ni fɛn min ye a bɛ fɔ o ma porotɛsi tubabukan na. (Kibaru 548, 2017) ETRG.FRA.

porotɛsitan

n protestant Kerecɛn porotɛsitanw taabolo tɛ, ani kerecɛn bolofara tɔw (Jɛkabaara 329) ETRG.FRA.

poroteyini

n protéïne sɛ̀mɛnan Olu ka fɔ la, nafamafɛn min bɛ jɛgɛsogo la, n'a bɛ wele tubabukan na poroteyini, n'o ye mɔdiyalan ani faritangalan ye, o ka ɲi denmisɛnninw ni mɔgɔkɔrɔbaw ma kosɛbɛ.(Kibaru 560, 2018) ETRG.FRA.

pɔrɔtigɛ pɔritigɛ

n portugais pɔritigɛ; pɔrɔtugɛ Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

pɔrɔtigɛ pɔritigɛ

adj portugais pɔritigɛ; pɔrɔtugɛ Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

pɔrɔtɔmani pɔrɔtɔmonɛ

n pɔrɔtɔmonɛ; pɔrɔtɔmɔnɛ pɔritimɔnɛ porte-monnaie bè, jɛ́mɛ, pɔ́rɔtɔmani, ɲáka Nka halibi, bololabaarafɛnw dilancogo cɛɲi, u ɲɔgɔnna t'o la; i n'a fɔ musomasiriw, forokoninw, pɔrɔtɔmonɛw, kunkɔrɔdonnanw ani marifaforokow.(Kibaru 538, 2016) ETRG.FRA.

pɔ́rɔtɔmani→̌→ 0 pɔ́rɔtɔmonɛ; pɔ́rɔtɔmɔnɛ Fr. porte-monnaie

n porte-monnaie bè, jɛ́mɛ, pɔrɔtɔmonɛ, ɲáka.

pɔrɔtɔmonɛ

n pɔrɔtɔmani; pɔrɔtɔmɔnɛ pɔritimɔnɛ porte-monnaie bè, jɛ́mɛ, pɔ́rɔtɔmani, ɲáka Nka halibi, bololabaarafɛnw dilancogo cɛɲi, u ɲɔgɔnna t'o la; i n'a fɔ musomasiriw, forokoninw, pɔrɔtɔmonɛw, kunkɔrɔdonnanw ani marifaforokow.(Kibaru 538, 2016) ETRG.FRA.

pɔrɔtɔmɔnɛ pɔrɔtɔmonɛ

n pɔrɔtɔmani; pɔrɔtɔmɔnɛ pɔritimɔnɛ porte-monnaie bè, jɛ́mɛ, pɔ́rɔtɔmani, ɲáka Nka halibi, bololabaarafɛnw dilancogo cɛɲi, u ɲɔgɔnna t'o la; i n'a fɔ musomasiriw, forokoninw, pɔrɔtɔmonɛw, kunkɔrɔdonnanw ani marifaforokow.(Kibaru 538, 2016) ETRG.FRA.

pɔ́rɔtɔmonɛ pɔ́rɔtɔmanipɔ́rɔtɔmɔnɛ Fr. porte-monnaie

n porte-monnaie bè, jɛ́mɛ, pɔrɔtɔmonɛ, ɲáka.

pɔ́rɔtɔmɔnɛ pɔ́rɔtɔmanipɔ́rɔtɔmonɛ Fr. porte-monnaie

n porte-monnaie bè, jɛ́mɛ, pɔrɔtɔmonɛ, ɲáka.

pɔ́rɔtɔŋɔni→̌→ 0( épine )

n arbuste Acacia macrostachyaarbuste Acacia macrostachya ( arbuste ---> 7 m, parfois sarmenteux — épines recourbées en griffes contre leur support). nsòfaraŋɔni, ŋɔ́nijɛ.

Pɔrɔtonowo Porito Novo

n prop TOPPorto-Novo (capitale du Bénin).

pɔrɔtugɛ pɔritigɛ

n portugais pɔrɔtigɛ; pɔritigɛ Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

pɔrɔtugɛ pɔritigɛ

adj portugais pɔrɔtigɛ; pɔritigɛ Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

porowisɛri

n proviseur Sedu Sise Porowisɛri Lise Ganjamori Keyita kɔnɔ, ka bɔ Maɲanbugu (Jɛkabaara 327, 2013) ETRG.FRA.

porowizuyari

adj provisoire Kiiritigɛlaw tun y'u labila fɔlɔ yanni u mako ka jɔ u la kɔfɛ. N'o ye libɛrite porowizuyari ye tubabukan na. (Kibaru 513, 2014) ETRG.FRA.

póroze→̌→ 24 pórozɛ.

n projet sàgonako.

pórozɛ pórozepórozɛ.

n projet sàgonako.

pórozɛ póroze

n projet sàgonako pórozɛ; próze Fɛn o fɛn ye « proze » ye Mali la, o tɛ taa ɲɛ. (Jama n°11, 2002) ETRG.FRA.

pɔ́shi pɔ́sipɔ́shi Fr. poche

n poche júfa.

pɔ́shi pɔ́si

n poche júfa pɔ́si o tuma, jelikɛ ye a bolo don pɔsi la ka syɛfan di a ma ani woro. (Meyer-Görög, Contes bambara, 1985) ETRG.FRA.

pɔ́si→̌→ 7 pɔ́shi Fr. poche

n poche júfa.

pósite pɔ́sitipɔ́site

n posteposte, courrier postal báarayɔrɔ, positi A y'a sɔrɔ siniwaw bɛ petarininko kalama, waribiye tun b'u bolo, u tun bɛ pɔsiteko kalama, ka batakiw ci ɲɔgɔn ma jamana ni jamana, dugu ni dugu, kin ni kin.(Kibaru 545, 2017) ETRG.FRA.

pɔ́site pɔ́sitipɔ́su; pɔ́site; pɔ́sitɛ Fr. poste

n posteposte, courrier báarayɔrɔ, positi (service postale).

pɔ́site pɔ́sitipósite

n posteposte, courrier postal báarayɔrɔ, positi A y'a sɔrɔ siniwaw bɛ petarininko kalama, waribiye tun b'u bolo, u tun bɛ pɔsiteko kalama, ka batakiw ci ɲɔgɔn ma jamana ni jamana, dugu ni dugu, kin ni kin.(Kibaru 545, 2017) ETRG.FRA.

pɔ́sitɛ pɔ́sitipɔ́su; pɔ́site; pɔ́sitɛ Fr. poste

n posteposte, courrier báarayɔrɔ, positi (service postale).

positi

n posteposte, poste militaire, poste de garde báarayɔrɔ, pɔ́siti K'a daminɛ Samɛ fo ka se Kati kɔfɛ positi la, lafiya t'a la mɔbilibaw fɛ. Sirako gɛlɛya bɛ Kati la kosɛbɛ. (Kibaru 515, 2014) Tuma min na u sera positi la n'o ye sɔrɔdasiw sigiyɔrɔ ye ka dugu kɔlɔsi, (Kibaru 516, 2015) ETRG.FRA.

pɔ́siti→̌→ 3 pɔ́su; pɔ́site; pɔ́sitɛ Fr. poste

n posteposte, courrier báarayɔrɔ, positi (service postale).

pɔ́sɔn pɔ́sɔnipɔ́sɔn Fr. poison

v empoisonner

vt empoisonner lámìn bánakɔtaa kàmalili bɛ́ jòli pɔ́sɔni... l'entassement des excréments (dans l'intestin) empoisonne le sang

pɔ́sɔn pɔ́sɔnipɔ́sɔnin; pɔ́sɔn.

n poison bàga, bási, kɛ́nkɔnɔ.

pɔ̀sɔn fɔ̀sɔnnpɔ̀sɔn; pɔ̀sɔn.

v flétrir

vi flétrir, se rider, se faner

pɔ́sɔni→̌→ 6→n : 6 pɔ́sɔn Fr. poison

v empoisonner

vt empoisonner lámìn bánakɔtaa kàmalili bɛ́ jòli pɔ́sɔni... l'entassement des excréments (dans l'intestin) empoisonne le sang

pɔ́sɔni→̌→ 38 pɔ́sɔnin; pɔ́sɔn.

n poison bàga, bási, kɛ́nkɔnɔ.

pɔ́sɔnin pɔ́sɔnipɔ́sɔnin; pɔ́sɔn.

n poison bàga, bási, kɛ́nkɔnɔ.

pɔ́su pɔ́sitipɔ́site; pɔ́sitɛ Fr. poste

n posteposte, courrier báarayɔrɔ, positi (service postale).

potasiyɔmu

n potassium Ne y'a jaabi ko, a ka dɔgɔtɔrɔ ye tiɲɛ fɔ; ka laban k'a jɛya a ma, ko namasa kɛfɛn dɔ ye potasiyɔmu ye.(Kibaru 547, 2017) ETRG.FRA.

poto→̌→ 2

n poteau

pótopàtapoto→̌→ 1

n bâclagebâclage, travail mal fait bósobasa.

pɔ̀tɔpɔtɔ→̌→ 1

n boue bɔ̀gɔ, bɔ̀rɔkɔ.

pɔ̀tɔpɔtɔ→̌→ 0→n : 0

v devenir boueux

vi devenir boueux

powidɔni powidɔni-iyode

n powidɔni-iyode povidone-iodine, povidone-iodine, povidone iodée, polyvidone iodée Ni eritoromisini walima tetarasikilini tɛ aw bolo aw bɛ powidɔni-iyode 2,5% (povidone-iodine 2,5%) toni kelen kɛ den ɲɛ fila bɛɛ la a bangennen lɛri 2 fɔlɔ kɔnɔ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

powidɔni-iyode

n powidɔni povidone-iodine, povidone-iodine, povidone iodée, polyvidone iodée Ni eritoromisini walima tetarasikilini tɛ aw bolo aw bɛ powidɔni-iyode 2,5% (povidone-iodine 2,5%) toni kelen kɛ den ɲɛ fila bɛɛ la a bangennen lɛri 2 fɔlɔ kɔnɔ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

poyazi peyazi

n peyazi péage bátigɛsara Cakɛda min ɲɛsinnen bɛ sirako sariyaw labatoli ma, a y'o ɲɛmɔgɔya kɛ. Ka poyaziw (Peages) sara ni telefɔni ye, ale de y'o fɛɛrɛ in don baara kɔnɔ. (Kibaru 552, 2018) Sabula a jirala faamaw fɛ, ko peyazi bɛ sara i tɛmɛn o tɛmɛn peyazi dɔ la tile kɔnɔ.(Kibaru 586, 2021) ETRG.FRA.

póyi→̌→ 46

n jaillissement

1 • jaillissement, surgissement. pùsuku.

2 • joie. kùnnawolo, nísɔndiya, séwa, ɲàɲa.

3 • combat, exploit. kɔnba.

4 • poème, épopée (vocabulaire de griot).

póyi→̌→ 31→n : 0

v jaillir

vi 1 • jaillir. pùruki, sóni (d'un liquide). fúnti.

2 • apparaître subitement. fúnti.

póyi→̌→ 2

adv très tôttrès tôt n'ù sòlila póyi kà táa kàba tìgɛ si elles se lèvent très tôt pour couper des épis de maïs (kb 8/0 p.3)

póyida→̌→ 0( jaillir bouche )

n source fúnti, ncɔ́ɔnɔ, sínti, sún, súuru (d'eau). jípoyida.

pozitifu

adj positif Dɔgɔtɔrɔw ka fɔ la, joli suguya kɛ erezusi pozitifu walima erezisu negatifu ye,... (Kibaru 576, 2020) ETRG.FRA.

prenti

n apprenti bólodonden, dègeden, kàlanden, pàranti Don dɔ la, o "camion" "sofɛri"(chauffeur) ni "prenti" (apprenti), olu de ye KK bana, k'a da yen. (Dumestre, Chroniques amoureuses, 1995) ETRG.FRA.

Pretoriya→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop TOPPretoria (ville d'Afrique du Sud).

próze póroze

n projet sàgonako pórozɛ; próze Fɛn o fɛn ye « proze » ye Mali la, o tɛ taa ɲɛ. (Jama n°11, 2002) ETRG.FRA.

pú→̌→ 3→n : 0

v cracher

vt cracher, jeter par aspersion fúrufuru, tú.

puduru→̌→ 4 fr. poudre

n poudre múgu, námugu, pudurumugu.

pudurumugu→̌→ 0( poudre poudre )

n poudre múgu, námugu, puduru (générale).

Pujugu→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop NOM CLPoudiougou

púkɛ→̌→ 0

adv subitement búkɛ, ncɔ́rɔki (mort, crevaison, extinction ...) Voir : búkɛ; búgɛ. dími màdara púkɛ ! la douleur a subitement disparu !

puli

n poulie kólokolo, sòlo Min filè san fè, n'o bè juru sama nògòya mògò bolo, n'o tògò ko "puli", numuw de bè se k'o dilan.(Jɛkabaara 010 06) ETRG.FRA.

pulɔn

n plomb nɛ̀gɛden, nɛ̀gɛkisɛ, plɔnmu Dugujukɔrɔnafolomafɛn wɛrɛw bɛ yen i n'a fɔ Ofalikini, Kiwuru, Pulɔn ni Zɛnki, Liɲiti ani Sisiti, ka laso ni farasu fara o kan, olu bɛɛ taamasiyɛnw yera Gawo marabolo kɔnɔ.(Kibaru n°527, 12/2015) ETRG.FRA. ntíleku.

pulɔnberi

n plomberie pulɔnberi n'o ye worobinɛdilan ni ɲɛgɛndilanw ye, ... (Kibaru 561, 2018) ETRG.FRA.

pùrti pùrutipùrti.

v arracher

1 • arracher. bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, gùfa, ntàraki, pàron, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan (brusquement).

2 • pincer. ɲɔ̀ki.

púru→̌→ 1

adv de part en partde part en part

puruke

conj pour quepour que wálasa, yáasa, yála suruku o suruku, ni i bɛ diɲɛ na, hali ni fosi t'i la, i dege sensabataama na puruke hali ni i sen kelen tigɛra, i ka tɛmɛ ni i ka taama kɔrɔlen ye ... (Baabu ni baabu, 1993) ETRG.FRA.

pùruki→̌→ 2→n : 0

v jaillirjaillir, apparaître brusquement fúnti, póyi, sóni (comme par enchantement).

puruni

n prune Jiriden minnu bɛ sɔrɔ u fɛ kosɛbɛ n'o ye «puwari» (poire) ani puruni» (prunes) ye, olu bɛ hadamaden kologɛlɛya ka si jan di a ma.(Kibaru 489, 2012) ETRG.FRA.

púruti→̌→ 4→n : 1

v ruer

vi/vr ruercabrioler sògo bɛ́ k'í pán k'í púruti l'antilope est en train de faire des cabrioles

pùruti→̌→ 13→n : 0 pùrti.

v arracher

1 • arracher. bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, gùfa, ntàraki, pàron, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan (brusquement).

2 • pincer. ɲɔ̀ki.

Pusini→̌→ 0

n NOM ETRGPoutine (Vladimir Poutine, président de la Russie, 1999-).

pusipusi

n pousse-pousse Sɛnɛkɛla, baganmarala ; kungo baarala, balikukaramɔgɔ ni lakɔlikaramɔgɔ, fo ka se kumandanw ni dɔgɔtɔrɔw ani « pusipusinin bolilaw ma..., bɛɛ ta kɛcogo lakika de b'a kɛbaga daraja ani ka diɲɛ maa » tɔw daraja.(Jɛkabaara 340) ETRG.FRA.

pùsuku→̌→ 1

n jaillissement póyi.

pútɛ̀rɛ́→̌→ 0 fútɛ̀rɛ́

n rien du toutrien du tout pápaga à táara fɛ́lɛbɔyɔrɔ, háli pútɛ̀rɛ́, à ma ò sɔ̀rɔ il est allé à la chasse collective, il n'en a rien rapporté du tout

pútukuputuku→̌→ 0

adv resplendissant de santéresplendissant de santé (bébé aux joues rebondies ...)

púwa→̌→ 10 Fr. poids

n poids gírinya, kùru.

puwanfɔrɔn

n poivron pɔ̀npɔrɔn A bɛ waati jan bɔ, nakɔlafɛnw bɛ bɔ Marɔku, Ɛsipaɲi ani ltali ka don Mali kɔnɔ. Kɔmitɛrɛ, jaba, karɔti, tamati, layi, puwanfɔrɔn ani harikowɛri b'o la. (Kibaru 548, 2017) ETRG.FRA.

puwari

n poire Jiridenw ye pɔmu, lemuruw, mandereninw, Ɛrɛzɛnw, kilemantiniw ani puwariw ye.(Kibaru 548, 2017) ETRG.FRA.

puwaro

n poireau Aw bɛ se ka ɲugu minnu sɛnɛ aw ka nakɔ la, olu filɛ: epinariw, andiwuw, karidi puwarew walima puwarow. (Kalamɛnɛ n°7, 1993) ETRG.FRA.

púwɛ→̌→ 0

intj ouf ófu.

puwɛn

n point kùru Kuru kelen mana don, basikɛti la, o bɛ jate puwɛn 2 ye, walima puwɛn 3. (Kibaru 482, 2012) ETRG.FRA.

pwá→̌→ 0

intj purée!purée! (prononcé dans une situation d'embarras, de difficulté).

pyá píyapíyan

adv sans ambagessans ambages, carrément (et sans vergogne).

pyá píyapyá; pyáa.

v s'enfuir

1 • vi s'enfuir bòli, félefele, fíyefiye, ɲɛ́mabòli (d'une fuite éperdue).

2 • (d'une fuite éperdue).vr

pyáa píyapyá; pyáa.

v s'enfuir

1 • vi s'enfuir bòli, félefele, fíyefiye, ɲɛ́mabòli (d'une fuite éperdue).

2 • (d'une fuite éperdue).vr

pyɛ́→̌→ 0

adv très propretrès propre