Bamadaba bamanankan daɲɛgafe / dictionnaire du Corpus bambara de référence
A-Z ɲíni Fr (i) *
ɛ ɔ ɲ ŋ ɲíni!

P - p

pá→̌→ 8

adv complètement bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pélenkete, pépewu, péwu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɔ́ntɔn, tɛ́ku, yéwu (manger— être maigre— être sec).…a y'a tigɛ nin kan. a ko : " ee, ee, ee. " ko : " jaa i ye kama kɔrɔ bila bɔ. " ko : " ii pa pa pa. " ko " i ka n ta, i ka n bila i nun kɔnɔ tan. " a y'a bila a nun kɔnɔ ; a y'a tigɛ nin kan.…(diakite-famori_et_sa_mere_sorciere.dis.html)

pá→̌→ 0 pán

n effort vaineffort vain, effort pí (seulement dans les expressions avec pí). (sans succes).… na ! ni kolonkari tun tɛ, a tun satɔ yen ! kun yɛgɛyɛgɛ yɛgɛ, baranin yɛgɛyɛgɛ yɛgɛ ! ka kɛ pan ye ka kɛ pan ye ka kɛ dɔnkɛ ye ka o ka kini ni o ka dɛgɛ dun ka fa, diye a ka dunun ta ka fɔ bilen …(gorog_meyer-contes_bambara1974_38.dis.html)

pá→̌→ 1→n : 0 pán

v s'efforcer vainements'efforcer vainement pí (seulement dans les expressions avec pí).…e ye min dɔn nin ba ye o dɔn. a ko o tuma na a ye i kɔrɔ nin ye. a ye dennin pi ka pa , a ma se. jaa a ba ye tafo de kuru ka siri o la. a ka ca fo ka a cɛmancɛ fa.…(gorog_meyer-contes_bambara_06subagamuso_ani_a_biranmuso.dis.html)

1 • vt faire tout son possible contre qqn (en vain). kà pí kɛ́, kà pá kɛ́ tout faire, mais en vain

2 • vr s'efforcer bánban, cɛ́sìri, gɛ̀lɛya, jíjà, jílajà, kára, kɛ́rɛtɛkɛrɛtɛ, tán (en vain). k'í pí k'í pá tanter tout, en vain

pá

onomat bahbah, bah! (exclamation d'étonnement et doute— souvent prononcé en répétition: pá pá pá).

páa

onomat pafpaf! pán (bruit d'un coup).

pàana→̌→ 0→n : 0 npàana pàana.

v écarter

vt écarter kɔ́n, wɛ̀rɛ, yɛ́gɛn (les jambes, les bras ...)

páani→̌→ 2 páanin.

n coupe en métalcoupe en métal (de différentes dimensions : servant de mesure pour les grains, la farine, les poudres ...)…1616 ) « nin ka di, nin ka go » - minɛn fila bɛ i kɔrɔ. 1617 ) « n kɔrɔmuso y'a suma n kun » - « paani ɲɛna i yɛrɛ ɲɛna ». 1618 ) n'i ye doni min ye kɔmɔsuruku kun, a yɛrɛ ka doni ɲininen don.…(bailleul-sagesse_bambara_02c.dis.html)

páanin→̌→ 0 páani páanin.

n coupe en métalcoupe en métal (de différentes dimensions : servant de mesure pour les grains, la farine, les poudres ...)

pàara→̌→ 0 npɔ̀rɔn pɔ̀rɔn; npɛ̀rɛ; npàra; pàara.

n bruit dédaigneuxbruit dédaigneux, sifflement de mépris bùraburaba (produit par les lèvres). à yé ù npɛ̀rɛ bɔ́ il leur a exprimé son désaccord (en faisant ce bruit)

pàara→̌→ 4 npàara; pàra; pàran; pàari; ntàran.

n enjambéeenjambée, pas pàaraɲɛ, sènpara, wàala, nɔ́ɔri, sèndaɲɛ, sènta, sìɲɛ, wàla.…Tuba ko : an bɛ tulonkɛ la fɔlɔ. Tuba y'i jɔ, a ni Muktari tun cɛ paara ɲɛ fila ; a ni Mɔkitaribilen cɛ, paara ɲɛ saba. Mɔkitaribilen ko : wa, na n k'i ci.…(dumestre-chroniques_amoureuses_1995_08_28.dis.html)


Jɛkabaara n°20, 1987
sɔrɔ jateminɛ kɛnɛ

pàaraɲa→̌→ 0( enjambée fois ) pàaraɲɛ pàaraɲa; pàraɲɛ.

n enjambée pàara, sènpara, wàala í ka pàaraɲɛ bà fìla kɛ́ ò tìgi fɛ̀ fais deux mille pas avec cette personne

pàaraɲɛ→̌→ 4( enjambée fois ) pàaraɲa; pàraɲɛ.

n enjambée pàara, sènpara, wàala í ka pàaraɲɛ bà fìla kɛ́ ò tìgi fɛ̀ fais deux mille pas avec cette personne

pàari→̌→ 0 pàara npàara; pàra; pàran; pàari; ntàran.

n enjambéeenjambée, pas pàaraɲɛ, sènpara, wàala, nɔ́ɔri, sèndaɲɛ, sènta, sìɲɛ, wàla.

pácakopacako→̌→ 0

onomat flic-flac

pága→̌→ 0

n couteau mùru (petit couteau importé (à lame en retrait par rapport au manche)).

págapaga→̌→ 0→n : 0

v battre les ailes (d'un grand oiseau).

1.1 • vr battre les ailes pígipigi, pɛ́gɛpɛgɛ.

1.2 • vi

2 • vt battre (les ailes).

pági→̌→ 0 páki

onomat bruit de coupbruit de coup (hache, pioche, houe ...)

pàgi→̌→ 0→n : 0 npàgi pàgi.

v abattre d'un coup

1 • vt abattre d'un coup, faire tomber d'un coup (frapper énergiquement qqch contre le sol). pàron.

2 • vr s'asseoir négligemment, s'affaler

pàgon→̌→ 0→n : 0 pàron fàron; pàton; npàgon; pàro; fàro.

v abattre d'un coup

vt 1 • abattre d'un coup, faire tomber d'un coup (frapper énergiquement qqch contre le sol). npàgi.

2 • arracher, prendre brusquement. bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, ntàraki, pùruti, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan.

pakati→̌→ 0

n paquet pake sunkalo mana se, sukaro pakati duuru de bɛ di. 5Kibrau nimɔrɔ 17) ETRG.FRA.

pake→̌→ 20

n paquet pakati Donitala wɛrɛw b'olu nɔfɛ sanumugu pake 80 tilalen b'olu ni ɲɔgɔn cɛ u kun. Pake kelen-kelen girinya ye kilo 3 ye.(Kibaru n°527, 12/2015) ETRG.FRA.

Páki

n Pâques Pákì - marisi kalo tile 31: o ye paki seli dugujè ye. (Jɛkabaara n°1, 1986) ETRG.FRA.

páki→̌→ 1 pági

onomat bruit de coupbruit de coup (hache, pioche, houe ...)… " mininikimanaka " ! ka jɛgɛ ɲini ka ntori ɲini ka a di Minyan ma, Minyan ka tɔlɔ, ne k'o kunun paki ! a tolen o la. dɔgɔnin nana ka na a mɛn a da. dɔgɔnin y'o mɛnnen a da, dɔgɔnin taara. a ko " n …(fane-cikela_ni.dis.html)

Pákì→̌→ 10 fr. Pâques

n Pâques Páki.… Paki su fɛ, o tɛ wele ko : Paki siɲɛna wa ? ɔwɔ, bato, kerecɛnw bɛ min kɛ Paki su fɛ, a bɛ wele ko : Paki siɲɛna…(morales-56aw_san_bee.dis.html)

Pakisitan→̌→ 5→n.prop/n : 0 →n.prop : 5→n : 0 Pakistan

n prop TOPPakistan (pays).…· Ɛndujamana b'o cogo la, Pakisitan ani Ubekisitan.…(kibaru467_2konta-koori_songoyelen.dis.html)

Pakistan→̌→ 2→n.prop/n : 0 →n.prop : 2→n : 0 Pakisitan

n prop TOPPakistan (pays).… fɛ yen fɔlɔ. o n'a ta bɛɛ, u ka sungurunninw ni muso furulenw tɛ da la u bolo. Bɛngiladɛsi, Pakistan ani Ɛndujamana, ka fara jamana damadɔnin kan, musow ni cɛw bɛɛ bɛ si hakɛya kelen sɔrɔ, …(kibaru415_10atene_jara-musokodese_bena.dis.html)

pàla→̌→ 0

n dollar dolari.

pàlan→̌→ 8

n récipient bìlalan, kòlonton, kɛ́minɛn (pour le transport des liquides : seau, bidon ...)…fa bɛ jateminɛ litiri ( L ) la. a bɛ fɔ nin jifilen fa ye litiri kelen ye. nin palan fa ye litiri 8 ye. nin dingɛ fa ye litiri 2000 ye, walima nin dingɛ ye litiri 2000 ye.…(kibaru539_05tarawele-fa_sumanikelanw.dis.html)

pàlɛ→̌→ 28

n palais nàgalo (résidence d'un souverain ou un noble).…Mali jamanakuntigiso n'o ye Kuluba palɛ ye a tariku tayɔrɔ ka jan. tubabutile la Mali tun bɛ wele Sudan faransɛ.…(kibaru500_06jire_jara-jamanakuntigi_kura.dis.html)

Palɛsini→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Palɛstini Palɛsitini

n prop TOPPalestine (pays).

Palɛsitini→̌→ 3→n.prop/n : 0 →n.prop : 3→n : 0 Palɛstini Palɛsini

n prop TOPPalestine (pays).…lawale la, Siri ni Palɛsitini jamana tun bɛ wele Fenisi. Itali tun bɛ wele Ɔrɔmujamana.…(kibaru538_06burudamew.dis.html)

Palɛstini→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Palɛsitini; Palɛsini

n prop TOPPalestine (pays).

palidirini→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop Paludrine Poroganili, Proguanil: Izinitigiw ka tɔgɔ dalen: palidirini, paludrine. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pàlonpálon→̌→ 0

n vagabondage bàjanbilaya, bàjanbila, bàjanyaala, bìlansenfɛya, jàjaja, jàlonjalon.

Pamanta→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Pamante Voir : Famanta.

n prop NOM CL

Pámànta→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Fámànta Pámànte; Kámànta

n prop NOM CLPamanta, Famanta

Pamante→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Pamanta Voir : Famanta.

n prop NOM CL

Pámànte→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Fámànta Pámànta; Kámànta

n prop NOM CLPamanta, Famanta

pán→̌→ 3 pá

n effort vaineffort vain, effort pí (seulement dans les expressions avec pí). (sans succes).… na ! ni kolonkari tun tɛ, a tun satɔ yen ! kun yɛgɛyɛgɛ yɛgɛ, baranin yɛgɛyɛgɛ yɛgɛ ! ka kɛ pan ye ka kɛ pan ye ka kɛ dɔnkɛ ye ka o ka kini ni o ka dɛgɛ dun ka fa, diye a ka dunun ta ka fɔ bilen …(gorog_meyer-contes_bambara1974_38.dis.html)

pán→̌→ 0→n : 0 pá

v s'efforcer vainements'efforcer vainement pí (seulement dans les expressions avec pí).

1 • vt faire tout son possible contre qqn (en vain). kà pí kɛ́, kà pá kɛ́ tout faire, mais en vain

2 • vr s'efforcer bánban, cɛ́sìri, gɛ̀lɛya, jíjà, jílajà, kára, kɛ́rɛtɛkɛrɛtɛ, tán (en vain). k'í pí k'í pá tanter tout, en vain

pán→̌→ 4

onomat pan!pan!, paf! dóloo, páa (bruit de coup de fusil ou de craquement).….. pan ! k'o faga. muso bɛ sa yɔrɔ min, musonin ncinin yɛlɛmana ka kɛ hadamaden ye.…(jara-sinamuso_jugu.dis.html)

pán→̌→ 187→n : 0

v sauter

1 • sauter gán, tà sògo y’à pán / pánna l'antilope a bondi

2.1 • vi voler kàro, sònya (dans l'air). kɔ̀nɔ pánna les oiseaux s'envolèrent

2.2 • vt faire envoler í kànâ wɔ̀lɔ pán ne fais pas s'envoler les francolins !

pán→̌→ 1

adv déchirer complètementdéchirer complètement, complètement (déchirer). à y'à fára pán! il l'a déchiré complètement!

panadɔli→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop Panadol párasetamɔli, asetaminofɛni (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Panama→̌→ 2→n.prop/n : 0 →n.prop : 2→n : 0

n prop TOPPanama…o hukumu kelen kɔnɔ hali bi, alamisadon, zuwɛnkalo tile 28, Tunizi fana ye Panama gosi 2 ni 1. Tunizi seginna so, u ma se k'a dɔn u bololankolon bɔra a la cogo min na.…(kibaru559_15konta-kupudimoni.dis.html)

pánan→̌→ 0 fánan nfánan; pánan.

n poisson Heterotis niloticuspoisson Heterotis niloticus nfána (jusqu'à 1m, 10 kg, à grosses écailles, de croissance rapide).

pánfɛn→̌→ 2( sauter chose )

n être volantêtre volant (oiseau, sauterelle (euph), mouche, antilope ...) pánfɛn tùn bɛ́ fɔ́ ntɔ̀n mà, íkomi tíɲɛnikɛla dòn, ù tùn tɛ́ sɔ̀n k'à tɔ́gɔ fɔ́ on appelait les sauterelles "panfɛn" (êtres volants), comme elles faisaient des dégâts, on évitait de les appeler par leur nom !

pángɛ̀nɛn→̌→ 0( sauter tibia )

n pantalon courtpantalon court dàn-kúnbère (pantalon qui s'arrête au mollet !)

pàngo→̌→ 0→n : 0 tàngo tɛ̀ngo; pàngo.

v remuer

vt remuer fyéku, kòlobokalaba, kùruba, lámàga, mùnumɛnɛ, mùɲukumaɲaka, múguri, múnu, yúguba (légèrement : l'eau dans un récipient pour en écarter les impuretés de surface).

panikili→̌→ 1

n pannicules Kalo damadɔ kɔfɛ, ni aw ye ɲɛ kɔlɔsi ka ɲɛ walima ka a filɛ ni lupu ye min bɛ fɛnw bonya, aw bɛ a ye ko ɲɛjɛ bilennen don barisa jolisiramisɛnni kura caman bɛ bɔ a la panikili (les pannicules). (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pánkurun→̌→ 27( sauter pirogue )

n avion àwiyɔn, sánnakurun.

pánkurunjiginkɛnɛ→̌→ 10( avion [ sauter pirogue ] descendre clarté )

n aérodrome pánkurunjiginyɔrɔ kà dɔ́ fàra pánkurunjiginkɛnɛ bònya kàn allonger la piste d'atterrissage (Kb 4/06 p.1)

pánkurunjiginyɔrɔ→̌→ 4( avion [ sauter pirogue ] descendre lieu )

n aérodrome pánkurunjiginkɛnɛ.

pano→̌→ 10

n panneaupanneau, panneau solaire n bɛ pano kelen turu yen , k'a sɛbɛn o kan ko “ mɔbili sisibɔlaw yamaruyalen tɛ yan ! ”. (ne nikandugu 02konate-nin don in, 1971) je vais planter la un panneau et écrire dessus "les véhicules qui fument ne sont pas autorisés ici!" ETRG.FRA.

panosolɛri→̌→ 5( panneau solaire )

n panneau solaire Mɔgɔ dɔw bɛ yen minnu ye pano san dugubaw kɔnɔ u ka telefɔni sariziyeli kama. (Fasokan, 2009/12) ETRG.FRA.

panotirilini→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop Panotrilline (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pánpala→̌→ 0

n massue

pánpalan→̌→ 0

n honnête hommehonnête homme mɔ̀gɔsɛbɛ.

pánpalan→̌→ 0 pánparan pánpalan.

n surface planesurface plane à y'í dá jíripanparan kàn il s'est couché sur la planche

pánpalan→̌→ 0 pánparan pánpalan.

adv d'une grande surface

1 • d'une grande surface. ɲɔ̀foro gàlalen pánpalan ! le grand champ de mil reste non-entretenuò kɛ́su ka bòn pánpalan cette caisse est très large

2 • à plat.

panpalanmusi→̌→ 1

n pamplemousse lènburukuna, panpulemusi, pánpulimusi ETRG.FRA.… suguya jate ka ca : namasa, mangoro, buyaki, lemuru, papaye, lemurukumunin, mandarani, panpalanmusi , nsɛrɛ, melɔn. a ka ɲi waati bɛɛ, an ka ninnu dun. ni sugulataw da ka gɛlɛn, an bɛ se k'a …(berson_traore-ka_sigidalafen_duntaw.dis.html)

pánpan→̌→ 0 fánfan pánpan.

n antre

1 • antre, grotte. fárawo, kùluwo.

2 • salle de séjour (opposée à : bùlon).

3 • nid de poule.

pán-pán→̌→ 0→n : 0( sauter sauter )

v sautiller

vi sautiller, gambader cúncun, ɲɛ́nkɛɲɛnkɛ, jónjon.

pánpara→̌→ 1 pánparan; pánparanpa

adv net càn, céwu, mɛ́ku (refus catégorique). à bànna pánpara ! il a refusé net !

pánparan→̌→ 0 pánpara pánparanpa

adv net càn, céwu, mɛ́ku (refus catégorique). à bànna pánpara ! il a refusé net !

pánparan→̌→ 5 pánpalan.

n surface planesurface plane à y'í dá jíripanparan kàn il s'est couché sur la planche

pánparan→̌→ 1 pánpalan.

adv d'une grande surface

1 • d'une grande surface. ɲɔ̀foro gàlalen pánpalan ! le grand champ de mil reste non-entretenuò kɛ́su ka bòn pánpalan cette caisse est très large

2 • à plat.

pànparan→̌→ 0→n : 0 pɛ̀npɛrɛn pɛ̀npɛrɛ; pànparan.

v aplatir

1 • aplatir, écraser pɛ̀tɛrɛ, pɛ̀tɛ, tɛ̀ntɛ̀rɛn (une chose molle).

2 • équarrir, aplanir

3 • vt frapper fortement avec qqch (en produisand du bruit— qqch -- kùn). à yé bere` pɛ̀npɛrɛn ń dén` kùn il a frappé fortement mon enfant avec un bâton

pànparanba→̌→ 0( *augmentatif )

n vaurienvaurien, incorrigible bàkɔrɔnku, bátaraden, bátaramɔgɔ, bìlakojugu, dángaden, dénbo, dénsu, dùsukasimɔgɔ, fágonbaatɔ, fùgari, hɔ́rɔnkolon, jíkankooro, kɔ̀nɔku, lágabo, lágasa, nàfu-táafu, nàntan, sárakaden, sárakajugu, sárakamurukuru, sárakamɔgɔ, sɔ̀nkolon, ɲàmankolon, kɛ́ɲɛkɛ.

pánparanpa→̌→ 0 pánpara pánparan

adv net càn, céwu, mɛ́ku (refus catégorique). à bànna pánpara ! il a refusé net !

pánpasi→̌→ 0 pás pási; páspas; pásipasi

adv très blanctrès blanc, blanc immaculé, très clair, très propre fwáa, wɛ́lɛwɛlɛ.

panpulemusi→̌→ 0

n pamplemousse lènburukuna, panpalanmusi, pánpulimusi I bɛ se ka to ka lemurukumunin walima panpulemusi bila lemuruba nɔ na.(Kibaru 490, 2012) ETRG.FRA.

pánpulimusi→̌→ 0

n pomelopomelo, pamplemousse, Citrus decumana panpalanmusi, panpulemusi. ruta lènburukuna.

pansiman→̌→ 9

n pansement ni baganmaɲɛdimi bɛ ɲɛ min na, pansiman man kan ka k'o la abada(Ɲɛ kɛnɛya, Opération Yeelen, années 1980) ETRG.FRA.

pánsiyɔn→̌→ 0

n pension(retraite) mògò minw bè pansiyòn ta, o wari la, dòròmè 20 kelen o dòròmè 20 dòròmè 2 bè fara o kan. (Kibaru 29, 1974) ETRG.FRA.

pansɔn→̌→ 3

n pension eretɛrɛti Tubabubaarakɛla minnu bolobɔra (ka taa sɛgɛnnabɔ la) n'o ye eretɛrɛti ye, olu bɛ wari min ta, a bɛ fɔ o de ma pansɔn.(Kibaru 538, 2016-11) ETRG.FRA.

pantalɔn→̌→ 1

n pantalon kùlusi Pantalɔn bulaman dɔ ni simisi bilen de tun b'a la; dulɔki fara kulusi kan, a bɛɛ ye fini fɛrɛlenw ye a fari lahala tɛ dɔn minnu jukɔrɔ nka fini da gɛlɛnw don kɔni.(Jama 09, Gɛrɛgɛrɛ ni fasoko) ETRG.FRA.

pán-tɔ̀n-ná→̌→ 0( sauter nuque à )

n galago du Sénégalgalago du Sénégal, Galago senegalensis ntɔ́rɔnin, gántɔ̀nná (prosimien de la taille d'une grosse souris, sauteur, de moeurs nocturnes). gán-tɔ̀n-ná, ntɔ́rɔ.

pánwu→̌→ 0

adv de loinde loin à y’à dàn pánwu ! il l'a nettement distancé !

pàɲɛ→̌→ 0

n panier Don o don wòròkùnkùrùnɲimi ka fìsa don kelen wòròpàɲɛ̀ɲimi ye. (Bailleul, Sagesse bambara, 2298) ETRG.FRA.

Pápa→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop NOM M (nom masculin).

pápa→̌→ 6→n : 0

v effrayer…n'i gosira banabagatɔ la, ni mankan bɔra wali yeelen sigira a ɲɛ kan, a bɛ papa ka ja.…(bana_minnu_ka_teli.dis.html)

vt effrayer, intimider bàabaali, félefele, fíyefiye, jàsiran, jàtìgɛ, jàwuli, lásiran, sɔ̀nnasiran, ɲán, bàgabaga.

pápǎgá→̌→ 1

n petit rienpetit rien (seulement dans une phrase négative, sens = absolument rien). háli pápaga má nà à bólo kà bɔ́ táamayɔrɔ il n'a absolument rien rapporté de son voyagepútɛ̀rɛ́.

papaye→̌→ 2

n papayi papaye mánje Ni tilema bɔra, an bɛ taa jagofɛnw ta, n'o ye papayew ni mangorow ye, ka taa u feere Bamakɔ. (Kibaru 546, 2017) Papayisolo siyɛn sɔngɔ ka gɛlɛn n'a den yɛrɛ sɔngɔ ye (Kibaru 509, 2014) ETRG.FRA.

papayi→̌→ 1 papaye

n papaye papaye mánje Ni tilema bɔra, an bɛ taa jagofɛnw ta, n'o ye papayew ni mangorow ye, ka taa u feere Bamakɔ. (Kibaru 546, 2017) Papayisolo siyɛn sɔngɔ ka gɛlɛn n'a den yɛrɛ sɔngɔ ye (Kibaru 509, 2014) ETRG.FRA.

papirisi→̌→ 1

n papyrus Sɛbɛnni tun bɛ kɛ baganwolow kan walima jiri min bɛ wele papirisi, o buluw kan.(Kibaru 415, 2006) On écrivait sur des peaux de bêtes ou sur les feuilles d'une plante appelée papyrus ETRG.FRA.

pápiye→̌→ 16

n papier káyiti, sɛ́bɛn.…tubabufura dɔw bɛ yen, bananku bɛ don olu dilanni dafɛ. hali papiye suguya dɔw dilanni fana bɛ ten. tɔni 3 bɛ se ka sɔrɔ banankuforo taari 1 na.…(kibaru541_01jakite_konta-banankusene.dis.html)

pàplo→̌→ 0 pàpulo pàplo.

n vêtement amplevêtement ample (surtout culotte à large fond).

papu→̌→ 25

n pape Ale yɛrɛ tun ye jɔyɔrɔ in sɔrɔ Papu Zan Poli 2 ka faatuli de kɔfɛ.(Jɛkabaara 329) ETRG.FRA.

pàpulo→̌→ 0 pàplo.

n vêtement amplevêtement ample (surtout culotte à large fond).

pára→̌→ 6

adv carrémentcarrément, complètement píya (paroles, nourriture).… caya. cɛ nɛn kun diya tɛ kunnadiya ye, kumanin cɛɲi fana ni ciyɛn tɛ kelen ye. n bɛ nin fɔ i ye para : ni mɔgɔ min ma so kɛ i ka so kolon, n'i ye cinni ni tanni muɲu, i laban bɛ siran purutili ɲɛ, o …(sankore11_09nyaamedugu_nyaame.dis.html)

pàra→̌→ 0 npàra pàra.

n événement surpriseévénement surprise

1 • victoire. fóni, sébagaya, sé (acquise de justesse, ex., au football : but de dernière minute).

2 • espoir brisé (au dernier moment). nìn npàra júguyara dɛ́ cette déception fut d'autant plus grande qu'inattendue !

pàra→̌→ 0 pàara npàara; pàra; pàran; pàari; ntàran.

n enjambéeenjambée, pas pàaraɲɛ, sènpara, wàala, nɔ́ɔri, sèndaɲɛ, sènta, sìɲɛ, wàla.

parafiyɔn→̌→ 1 paratiyɔn

n parathionparathion, pesticide, insecticide kulorodimifɔrumu, alidirini, andirini, diyɛlidirini, epitakulori, kulorodani, pɛntakulorifenɔli paratiyɔn (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

páraki→̌→ 0

adv prestement

1 • prestement (allure).

2 • beaucoup. bɛ́rɛbɛrɛ, kójugu, kósɛbɛ, npíya, ntóolo (en grande quantité (fruits tombés ...))

parakisini→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop Paraxin (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

parakuwa→̌→ 2→n.prop/n : 0 →n.prop : 2→n : 0

n prop ParaquatParaquat, désherbant (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pàran→̌→ 0 pàara npàara; pàra; pàran; pàari; ntàran.

n enjambéeenjambée, pas pàaraɲɛ, sènpara, wàala, nɔ́ɔri, sèndaɲɛ, sènta, sìɲɛ, wàla.

pàranti→̌→ 3

n apprenti bólodonden, dègeden, kàlanden, prenti.…ne ni Lamini, ani a ka paranti cɛ fila : Umaru Kulibali ani Sumanɛ Danbele.…(dumestre-manigances_2003_04.dis.html)

pàraɲɛ→̌→ 0( enjambée fois ) pàaraɲɛ pàaraɲa; pàraɲɛ.

n enjambée pàara, sènpara, wàala í ka pàaraɲɛ bà fìla kɛ́ ò tìgi fɛ̀ fais deux mille pas avec cette personne

párasetamɔli→̌→ 28

n paracétamol asetaminofɛni.…6. asetaminofɛni ( ) walima parasetamɔli ( ) furakisɛ miligaramu 500. 50. parasetamɔli , asetaminofɛni (. jolidɛsɛ : 7. joliseginfura, min ye miligaramu 200 ye. 100. nɛgɛ.…(dogotoro_23furaminen.dis.html)

párata→̌→ 10→n : 0

v filer…wula fɛ, u bɛ taa nakɔ sɔn, ka shɔfura kari, ka na so. dɔw fana bɛ kɔɔri parata , ko di ? o ye tiɲɛ ye, o fana ye muso ka baara ye.…(morales-51muso_ka_baara.dis.html)

vt filer nɔ̀fɛtáama (le coton).

párata→̌→ 3→n : 0

v dévoiler… tɛmɛ jirisun bɛɛ lajɛlen kan, sabu la kɔɔri, n'a kɛra jirisun ye, ale bɛ parata k'a kɛ finimugu ye. kɔɔri de bɛ parata k'a kɛ bagi ye. kɔɔri de bɛ kɛ ka …(susoko-maraka_madi.dis.html)

vt dévoiler wàyiba, wáraka (secret).

páratalikɛla→̌→ 0( filer *nom d'action faire *agent permanent )

n fileuse

paratiyɔn→̌→ 0

n parathionparathion, pesticide, insecticide kulorodimifɔrumu, alidirini, andirini, diyɛlidirini, epitakulori, kulorodani, pɛntakulorifenɔli parafiyɔn (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

páratuparatu→̌→ 0 pɛ́rɛtupɛrɛtu

adv pas rapidespas rapides

párawu

adv soudaineté kárawu (d'une action).…dɔ farala dugukɔnɔ mankan kan : “ biri biri biri... parawu ! kɔcɔkɔcɔ... karawu ! o ye kɔmɔɲɛbolilaw bolikan ye ka don, k'u sibondaw sɔgɔ.…(mariko-masunkulu.dis.html)

párawu→̌→ 0→n : 0 pátawu.

v faire subitement

vi faire subitement à párawura kà... subitement, il a …

parazikantɛli→̌→ 15

n praziquantel (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Parena→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 1

n prop ABRABR, Parti pour la renaissance nationale (un parti politique au Mali).… * pariti minnu bɛ depitebulon kɔnɔ * Adema ta ye depite mɔgɔ 129 ye Parena ta ye depite 8 CDS ta ye depite 4 PDP ta ye depite 2 ye UDD ta depite 3 ye …(jekabaara142_02sidibe-depitesugandikalafiliw_kera.dis.html)

parfɛn→̌→ 0 parifɛn

n parifɛn parfum kásadiyalan, làtikɔlɔn, súmadiyalan Tuma min a ye baarayɔrɔ kuntigiba ka blon dayɛlɛn, fiɲɛ sumalen ni parfɛn duman y'a kunbɛn.(Jama 08, Sangare, Kɛnɛ karaba) ETRG.FRA.

pári→̌→ 8→n : 0 Fr. se parer

v se parer… o dlokiba, a y'o d'a ma. sakiya kulusi, a y'o d'a ma ani suduya min bɛ don a kɔrɔ. fulakɛ in y'i pari a ye sominɛnw d'a ka so in na ka nsira minɛnw k'a kan ka so in masiri a yɛlɛnna a ka so …(sunbunu-fula_npogotigi.dis.html)

1 • vi se parer

lábɛn, màsiri 2 • vr

pári→̌→ 2

adv d'un coupd'un coup cáwu, cɔ́mi.…dugu maaw y'o de bɔ a sira fɛ koyi, pari ! a kɛra i ko i ye ta bla bin jalan na. maaw tun bɛ sa-sa de i ko dimɔgɔ.…(dukure-fatoya_ni_jigiya.dis.html)

Pàri→̌→ 45→n.prop/n : 0 →n.prop : 45→n : 0

n prop TOPParis (capitale de la France).…sufɛla kɛrɛnkɛrɛnnen dɔ ka ɲɛsin kalanjɛw ma Pari ni Benɛn. tulonkɛba dɔ Maritiniki san fɛ kalansoba dɔ min tɔgɔ dalen b'a la Ayiti.…(Fasokan2009-04_maritiniki.dis.html)

pàri→̌→ 2

n tontines (sorte de tontine à cotisation régulière).…Sanata ko a fiyentɔw ninnu, u tun bɛ « pari » la, wula o wula, u tun bɛ o wari jɛrɛ ale ɲɛna yen.…(dumestre-manigances_2003_02.dis.html)

parifɛn→̌→ 1

n parfɛn parfum kásadiyalan, làtikɔlɔn, súmadiyalan Tuma min a ye baarayɔrɔ kuntigiba ka blon dayɛlɛn, fiɲɛ sumalen ni parfɛn duman y'a kunbɛn.(Jama 08, Sangare, Kɛnɛ karaba) ETRG.FRA.

pariki→̌→ 0

n parc sìnsan, wɛ̀rɛ Sugu bɛ jɔ kɛnɛ min kan n'a bɛ wele «bolofɛnjira pariki», o dɔgɔyara. (Kibaru 552 2018) ETRG.FRA.

Parikisɔni→̌→ 1

n maladie de Parkinsonmaladie de Parkinson…bana dɔ bɛ yen min bɛ wele Alizemɛyiri ka bana, bana dɔ bɛ yen ko Parikisɔni ka bana, a ka ɲi olu bɛɛ ma. jabɛti b'o cogo la.…(kibaru549_02konta-kafe_buruju.dis.html)

pariseke→̌→ 2

conj parce queparce que bárisigi, bárìsá, kàtuguni, kàtugu, paseke, sábula, sábu ETRG.FRA.

parisɛli→̌→ 1

n parcelle bála N’i ta ye taari tan ye, o taari tan bɛ d’i ma parisɛli kelen na.(Traoré, Hinɛ nana, III.07) ETRG.FRA.

pàriti→̌→ 58

n parti… Kibaru dafalan dɔ ye « faso kumakan » ye, n'o ye Mali kelenya pariti « udpm » ka kunnafonisɛbɛn dɔ ye bamanankan na, min bɛ bɔ sibiri o sibiri tubabukan …(kibaru200_04kante-kibaru_ye_mun.old.dis.html)

páro→̌→ 0

adv brusquementbrusquement, à l'improviste cáwu, cɔ́li, fáari, wélenkete, ŋáni.

pàro→̌→ 0→n : 1 pàron fàron; pàgon; pàton; npàgon; pàro; fàro.

v abattre d'un coup

vt 1 • abattre d'un coup, faire tomber d'un coup (frapper énergiquement qqch contre le sol). npàgi.

2 • arracher, prendre brusquement. bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, ntàraki, pùruti, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan.

pàron→̌→ 1→n : 1 fàron; pàgon; pàton; npàgon; pàro; fàro.

v abattre d'un coup… ye i ye kurun ye donso ye fama baji ye fama ye baji jukɔrɔ paron ye fama ye i ye kurun ye donso ye fama baji ye fama ye baji …(fane-la_peche_de_fabaly.dis.html)

vt 1 • abattre d'un coup, faire tomber d'un coup (frapper énergiquement qqch contre le sol). npàgi.

2 • arracher, prendre brusquement. bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, ntàraki, pùruti, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan.

párɔ→̌→ 0

adv jet brusquejet brusque, coup frappé

paruwasi→̌→ 0

n paroisse Mali paruwasi fɔlɔ ye Kita ye.(Saheli n°10, 1995) ETRG.FRA.

pás→̌→ 0 pási; pánpasi; páspas; pásipasi

adv très blanctrès blanc, blanc immaculé, très clair, très propre fwáa, wɛ́lɛwɛlɛ.

pàsa→̌→ 6 fàsa

n louange…a ko a bɛ n ɲɛ na sa, Njɛ nin ncinin ! - a ko naamu, - A ko a bɛ n ɲɛ na maa yɛrɛ n'i ka da pasa n'i ka kuma bɛɛ lajɛrɛlen, nin ye ne sanwo kaburu ye, maa wɛrɛ de bɛ o fɔ i ye.…(banbera-faamanje_ni_faantanje.dis.html)


fàsá ~ pàsá ‘louange’
consonnes marginales : f- / p- 2-19

1 • louange. tànu mɔ̀gɔ fàsa dá faire l'éloge de qqn, louer qqn

2 • hymne.

pàsa→̌→ 16 fàsa

n tendon…kolo tigɛ kolo la, Koma, ne ba t'o furakɛ ko dɔn, Koma. pasa tigɛ pasa la, Koma, ne ba t'o furakɛ ko dɔn, Koma.…(diarra-chants_circoncision.dis.html)

1 • tendon, nerf, muscle. fàsajuru, sɛ́mɛjurunin.

2 • amaigrissement. fàsa-ń-sèn-ná, sére.

pàsa→̌→ 0 fàsa fàsan; pàsan; pàsa.

vq résistant

1 • résistant, consistant, coriace. gírin à dá ka fàsa il s'obstine à nier

2 • maigre.

pàsa→̌→ 0→n : 0 fàsa fàsan; pàsan; pàsa.

v maigrir

1.1 • vi maigrir jà.

1.2 • vt faire maigrir fàsaya bàna y’à fàsa la maladie l'a amaigri

2 • vt rendre consistant, rendre coriace tò fàsa épaissir le "to"

3 • vr s'obstiner bálan (à -- lá— nier— à mal agir). n'í y'í fàsa ò lá... si tu t'obstines à …

4 • vi être animé (discussion, débats). kúmaw pàsanna ù ni ɲɔ́gɔn cɛ́ kɔ́sɛbɛ il y a eu une discussion acharnée entre eux

pàsa→̌→ 0 fàsa fàsan; pàsan; pàsa.

adj résistant

1 • résistant, consistant, coriace. fàsaman, kólogirin, kólogɛlɛn, kóloma.

2 • maigre. kólomamisɛn.

pàsaba→̌→ 0( tendon *augmentatif ) fàsaba pàsaba.

n tendon d'Achilletendon d'Achille gɔ̀nfasa.

pàsakantɛlɛ→̌→ 0( tendon sur poignard )

n croc-en-jambe jántɛlɛ, tɛ́lɛ.

pàsaman→̌→ 0( résistant *adjectivateur ) fàsaman pàsaman.

adj consistant

1 • consistant, résistant. fàsa.

2 • bien musclé.

pàsan→̌→ 0 fàsa fàsan; pàsan; pàsa.

vq résistant

1 • résistant, consistant, coriace. gírin à dá ka fàsa il s'obstine à nier

2 • maigre.

pàsan→̌→ 0→n : 0 fàsa fàsan; pàsan; pàsa.

v maigrir

1.1 • vi maigrir jà.

1.2 • vt faire maigrir fàsaya bàna y’à fàsa la maladie l'a amaigri

2 • vt rendre consistant, rendre coriace tò fàsa épaissir le "to"

3 • vr s'obstiner bálan (à -- lá— nier— à mal agir). n'í y'í fàsa ò lá... si tu t'obstines à …

4 • vi être animé (discussion, débats). kúmaw pàsanna ù ni ɲɔ́gɔn cɛ́ kɔ́sɛbɛ il y a eu une discussion acharnée entre eux

pàsan→̌→ 0 fàsa fàsan; pàsan; pàsa.

adj résistant

1 • résistant, consistant, coriace. fàsaman, kólogirin, kólogɛlɛn, kóloma.

2 • maigre. kólomamisɛn.

pàsa-ń-sèn-ná→̌→ 0( maigrir *je jambe à ) fàsa-ń-sèn-ná

n marasmemarasme, amaigrissement, dépérissement fàsabana (maladie infantile). fàsa, sére.

páse→̌→ 0

n prix du trajetprix du trajet

paseke→̌→ 24

conj parce queparce que bárisigi, bárìsá, kàtuguni, kàtugu, pariseke, sábula, sábu N'a y'a sɔrɔ o la, dalilu nyɛnama tɛ, a bɛ se ni k'o fɔ an ye, paseke dinyɛ kununko, maakɔrɔbaw b'a fɔ an ye ko bɛɛ ye sababu sababu ye! (Annik Thoyer, Le riche et le pauvre) ETRG.FRA.

paserɛli→̌→ 1

n passerelle sén Walasa ka fura sɔrɔ olu ka lakɔliko la, a bɛ ɲini komini ɲɛmɔgɔw ani Kapu fɛ, u ka dabali tigɛ kalansen telin ka sigi sen kan sigidaw la, min bɛ wele tubabukan na «paserɛli» (Kibaru 549, 2017) ETRG.FRA.

pási→̌→ 0 pás pánpasi; páspas; pásipasi

adv très blanctrès blanc, blanc immaculé, très clair, très propre fwáa, wɛ́lɛwɛlɛ.

Pasifiki→̌→ 19→n.prop/n : 0 →n.prop : 19→n : 0

n prop TOPPacifique (océan).… da kɔrɔn kan sa, o taama b'i lase o yɔrɔ kofɔlen kelen ninnu na : i bɛ ɛndiyɛn kɔgɔji tigɛ, ka Pasifiki kɔgɔji tigɛ, ka se Ameriki ma…(jekabaara003_6dinye_yorow.dis.html)

pásipasi→̌→ 0 pás pási; pánpasi; páspas

adv très blanctrès blanc, blanc immaculé, très clair, très propre fwáa, wɛ́lɛwɛlɛ.

pasipɔri→̌→ 3

n passeport táamasɛbɛn.… wɛrɛ mɔgɔw bɛna u yɛrɛ kɛ malidenw ye, ka Mali karadante ta ɲɛmɔgɔ juguw bolo wariba la, ka pasipɔri fana ta ka taa tiɲɛniw kɛ jamana wɛrɛw la. ni u minɛna a bɛ fɔ ko malidenw don. sabula Mali …(kibaru543_04mariko-nyemogow_ka_nyogonbonya.dis.html)

pasitɛri→̌→ 0

n pasteur bágangɛnna, gɛ́ngɛnbaga, gɛ́nnikɛla Ne ka foli bɛ pasitɛri Kasimu Keyita ye. A ye n dɛmɛ ka faamuyaba di n ma. (Kibaru 499, 2013) ETRG.FRA.

páspas→̌→ 1 pás pási; pánpasi; pásipasi

adv très blanctrès blanc, blanc immaculé, très clair, très propre fwáa, wɛ́lɛwɛlɛ.


À jɛ́len dòn, ǹka à tɛ́ páspas.
Il est blanc, mais il n’est pas immaculé.
28.1. Les adverbes post-verbaux

pastiwalida→̌→ 0

n pastille valdapastille valda Hali furako dakun na, dibe gɔmu jɔyɔrɔ ka bon: sɔgɔsɔgɔbɔnbɔn; pastiwalida; siro; « pilili »; munnitulu ani jolitulu… (Jɛkabaara 100, 1994) ETRG.FRA.

páta→̌→ 3

adv chute mollechute molle (placage de boue au crépissage ...)…a ko jɔnw, a ye nin minɛ dɛ ka karafe don a da ! u y'o minɛ ka taa o jɔ kɔrɔn fɛ. pata ! pata ! pata ! so sen ka go ! a ma se ka boli in yɛrɛ laban, a jɔra.…(jabate-ngenyekoro_ka_tonnkan.dis.html)

patanti→̌→ 2

n patente wúsuru ni san banna k’a sòrò, e jula min m’i ka patantiw ta, a bè i n’a fò, i ye forobawari dun.(Kibaru n°13, 1973) ETRG.FRA.

pátawu→̌→ 0→n : 0 párawu pátawu.

v faire subitement

vi faire subitement à párawura kà... subitement, il a …

Pate→̌→ 3→n.prop/n : 0 →n.prop : 3→n : 0 Patɛ

n prop NOM M (prénom peul).…A nɔnabilala ni Amadu Pate Jalo ye. uemoa kupu min kɛra Nizɛri kɔsa in na, Mori tun taara ni Samatasɛgɛ B ye o kɛnɛ kan.…(kibaru467_7konta-farikolonyenaje.dis.html)

Patɛ→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0 Pate

n prop NOM M (prénom peul).…sanji minnu nana o kɔfɛ, olu bɛ ka mago ɲɛ an lolo. o tɛmɛnen kɔfɛ, ne ka foli bɛ Patɛ Boli ye ka bɔ Danbana, Kɔfɛba komini na Kita.…(kibaru549_04sidibe-sanjiko_geleyara.dis.html)

pati→̌→ 2

n pâte (dentifrice)pâte (dentifrice) dakɔnɔna ni ɲinw lasaniyali tuma bɛɛ: ka ɲin tereke koɲuman ni bɔrɔsi ni pati ɲuman ye siɲɛ 2 tile kɔnɔ (Kibaru 548, 2017) Syn : ɲínkosafunɛ ETRG.FRA.

páti→̌→ 19

intj sapristi pátisakana (étonnement, ennui, embarras).… pati ! i sigi yan ! a ko : ni mɔgɔ min ye mutukale kɛmɛ fila di ne ma, i dɔgɔkɛ mana se yan, n k'a faga, …(kone-sunjata.dis.html)

pátisagana→̌→ 1 pátisakana sákanapati; pátisakɛnɛ; sákɛnɛ

intj sapristi páti (étonnement, ennui, embarras).…dɔ y'i sigilen kanto : “ patisagana ! n famana to ma, o ni mɔgɔ tɛ todunɲɔgɔn ye ; n y'a dɔn e tun famana nin ma ”.…(mariko-masunkulu.dis.html)

pátisakana→̌→ 4 sákanapati; pátisakɛnɛ; sákɛnɛ; pátisagana

intj sapristi páti (étonnement, ennui, embarras).…Masajan ka jelikɛ y'i kanto : - patisakana ! bɛlɛ kɛra ɲimiɲɔ nɔ ! bɛlɛ kɛra ɲimiɲɔ nɔ ! Masajan ! a ko naamu.…(jabate-ngenyekoro_ka_tonnkan.dis.html)

pátisakɛnɛ→̌→ 1 pátisakana sákanapati; sákɛnɛ; pátisagana

intj sapristi páti (étonnement, ennui, embarras).…ayi sa Namakɔrɔ, i bolo da i dusu kan. an y'i deli, ɛɛ Namakɔrɔ, patisakɛnɛ ". n'o ma kɛ, n'o ma kɛ, ne tɛ yurula yɛrɛwolo ye. fifɛ !...…(dukure-ni_san_cyenna.dis.html)

pàton→̌→ 0→n : 0 pàron fàron; pàgon; npàgon; pàro; fàro.

v abattre d'un coup

vt 1 • abattre d'un coup, faire tomber d'un coup (frapper énergiquement qqch contre le sol). npàgi.

2 • arracher, prendre brusquement. bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, ntàraki, pùruti, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan.

pàtɔrɔn→̌→ 27

n patron báaratigi, tàamasiyɛn.… , ne ye sigiyɔrɔ di muso ma, muso ko : a tɛna sigi ka mɛɛn, an ka dɔ kɛ an sagonako la, a bɛ taga " patɔrɔn " kana na kɔrɔtɔ…(dumestre-chroniques_amoureuses_1995_08_14.dis.html)

pawe

n pavé waleya dɔ bɛ sen na sisan Sikaso dugu kɔnɔ , a dabɔra siraɲumanw sɔrɔli kama, nka a degun bɛ ka bonya. u b'a la ka « pawew » da siraw kan. nin tɛ siradilan ye dɛ. (Kibaru 556, 2018) ETRG.FRA.

páwu→̌→ 1

adv sèchement (d'un geste fort et sec).…bɛɛ b'i ka kulusifo gosi pawu k'i ɲɛbaa magɛn i barokɛyɔrɔ la.…(mariko-masunkulu.dis.html)

pàyasi→̌→ 1

n paillasse…u bɛ mɔgɔw gɛn ka bɔ u ka so ɲumanw kɔnɔ ka don yen. hali ni kunkɔrɔdonnan ni matila ( payasi ) t'i bolo, i bɛ diyagoya ka taa o ɲini ka na di u ma. i b'u dumuni ka ji di u ma.…(kibaru539_03fd_jara-burudame_jujon.dis.html)

páyi→̌→ 7 Source : paillette.

n gaze… maaw haminanko ni u ladamuko kama faso ka hɛrɛ kɔnɔ poyi nparabɔla bɛ payi de fɔ ka payi sɛbɛn k'i ta tiɲɛnna k'i si banna ko nin fisayar'i ma …(kamara-donon_kasira.dis.html)

páyi→̌→ 24

intj parfaitement!parfaitement!…Balojago y'u dɔnko ye ; bi m'u bila o la, kabini waratle. payi ! i y'a faamu ; an b'a kɛ ten. ne yɛrɛ bɛ damadɔ dɔn, olu ye dannamaaw ye, i b'u tɔgɔ sɛbɛn.…(dukure-ni_san_cyenna.dis.html)

páyipayi→̌→ 1

adj parfaitparfait, précis…sulaw ni togorokow ka kow tun bɛ tali kɛ ɲɔgɔn na : baara jɔnjɔn ani jɔyɔrɔ payipayi tun t'u la ɲɛnajɛ labɛnni kɔnɔ ( Zahan, 1960 : 142-207 ).…(oteri_keyita-sogobo-3tulon_wa_sebe.dis.html)

pé→̌→ 113

dtm seulement dàmantan, dàma, dɔ́rɔn, jáati (avec des numéraux et avec dɔ́rɔn— emploi rare en dehors de kelen pe 'un seul' et dɔ́rɔn).… ayiwa, a ma i dɛmɛ cogoya wɛrɛ la !! i ye kan minnu fɔ, maɲumantɔkan minnu fɔ, Ala yɛrɛ kelen pe bɛ san fɛ, a dara i la. ale ye e da ka boli nin da. ko ni i ye boli nin sɔn, laala, ale bɛ i dɛmɛ. ni o …(ebermann-gundofen_01fetisch.dis.html)


Í tɔ̀` yé dá-kuru-ɲɛ kélen yé, dá-kuru-ɲɛ kélen pé !
Il te reste un mot, un seul mot !’ [Ŋɛɲɛkɔrɔ ka tonnkan].
26.3. Les déterminants restricteurs

Kó bɛ́ɛ yé kànu-ko` ni làkali-baga-ko dànmâ dɔ́rɔn pé yé !
Toute affaire n’est qu’une affaire d’amour et de celui qui raconte !’ [Jɛkabaara 276].
26.3. Les déterminants restricteurs

pede

n pédépédé, pédéraste A y'a jira k'ale ye nin waleya in kɛ walasa a na se k'a ka furakɛli musaka sara ani k'a sɛmɛntiya mɔgɔw ye, ko pedew n'ale yɛrɛ ɲɔgɔnnaw bɛ Zapanjamana na. (Kibaru 486, 2012) ETRG.FRA.

pejatiri→̌→ 1

n pédiatre Denfurakɛyɔrɔ la n'o ye pejatiri ye, denyɛrɛninw bɛ bila fɛn min kɔnɔ ka waati kɛ sanni u ka kologɛlɛya dɔɔnin, o saba dɔrɔn de bɛ yen;(Kibaru 572, 2019) ETRG.FRA.

pèleden→̌→ 0( enfant )

n perches du plafondperches du plafond

Pelegana→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Pelengana Pɛ̀linŋana

n prop TOPPelengana (quartier à Ségou).… tagatɔ Buruwa ka buranfo la Pelengana, anw tagara Buruwa fa Bagɛnɛmajan Keyita ɲininka Peleganakaw ka laadaw la…(dumestre-chroniques_amoureuses_1995_07_31.dis.html)

péleketen→̌→ 1 pélenkete pélenketenwu; péndegelen

adv complètementcomplètement, totalement bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pépewu, péwu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɔ́ntɔn, tɛ́ku, yéwu, mɛ́lɛku (perdre, tromper, refuser).…terikɛ y'a deli ka dɛsɛ min b'a to a bɛ a balimaw magɛn. a banna peleketen . Cɛfin k'a tɛ sɔn yɛrɛlebu ma fadenkɛnɛ kan.…(berete-faba_janjo.dis.html)

Pelengana→̌→ 35→n.prop/n : 0 →n.prop : 35→n : 0 Pelegana; Pɛ̀linŋana

n prop TOPPelengana (quartier à Ségou).…ɲinini tun bɛ dugu minnu kunkan, olu tun ye Banankɔrɔ, Kirango, Kɔndogola, Masala Ŋɔyi, Pelengana ani Sekɔrɔ. nin yɔrɔ kofɔlen ninnu jama fanba ye : bamananw, bosow ani fulaw.…(oteri_keyita-sogobo-1nyebila_damine.dis.html)

Pelengana-Wɛrɛ→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop TOP (nom de lieu).… taama in tile 5nan, a bɔlen San, a ye tile ka kurandiyɔrɔba dɔ jɔli tufaden fɔlɔ da Segu Pelengana-Wɛrɛ la jumadon desanburukalo tile 11 san 2015…(kibaru527-01sise_jara-jamanakuntigi_ye_taama.dis.html)

pélenkete→̌→ 0 pélenketenwu; péndegelen; péleketen

adv complètementcomplètement, totalement bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pépewu, péwu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɔ́ntɔn, tɛ́ku, yéwu, mɛ́lɛku (perdre, tromper, refuser).

pélenketenwu→̌→ 0 pélenkete péndegelen; péleketen

adv complètementcomplètement, totalement bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pépewu, péwu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɔ́ntɔn, tɛ́ku, yéwu, mɛ́lɛku (perdre, tromper, refuser).

pèlenpalan→̌→ 1→n : 0

v ballotter lìnbilanba.…dɔw nɔnkɔnmalen don, dɔw sigilen bɛ. Min tɛ k'i sen kalanso, o b'a senw pelenpalan . funteni bɛ kaba kɔrɔ.…(dukure-fatoya_ni_jigiya.dis.html)

pélenpelen→̌→ 0 npélenpèlen npélen

n devant de la pattedevant de la patte (jambe, mollet non compris).

pélenpelenkolo→̌→ 0( devant.de.la.patte os ) npélenpelenkolo

n tibia gɛ̀nɛnkala, gɛ̀nɛnkolo, gɛ̀nɛn, sánankolo (pour le bétail, peut désigner aussi l'os long de la patte avant).

pélepele→̌→ 1

adv tout à faittout à fait, à 100 %… san damadɔ sɔrɔ o la tuma min na, Satu ye Diyakarimu de nɛgɛn ni k'a bolo warinin bɛɛ bɔsi a la pelepele …(dumestre-chroniques_amoureuses_1995_12_11.dis.html)

pelu→̌→ 7

n pelle Nɔgɔ pelu ɲɛ 1 kɛra yan, ... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pélu→̌→ 1→n : 0

v couper


Ù ye bàlansansun` pélu/lápelu k'à kɛ́ sɛ̀mɛkala yé.
Ils ont coupé les branches de l'acacia blanc et en ont fait un manche de hâche.
La dérivation causative : lá- (19.1.1)

vt couper cáron, cérun, gèlu, kàn, méseku, tìgɛ, tù, tɛ́rɛmɛ (grossièrement). sògo kóloma bɛ́ pélu la viande avec des os se coupe (ainsi)

penaliti→̌→ 16

n penalty (terme sportif).…nka Joliba y'o kuru jibɔ ni penaliti dɔ sɔrɔli ye, min donna Mahamadu n Sise fɛ.…(kibaru561_8jabi_jara-sitadi_maliyen.dis.html)

pénbèlen→̌→ 0 pénpèlen pénpelen; pénpèle; pénbèlen.

n maillet

1 • maillet, gourdin, billot de bois. gòsilan, kúrunden, kúrunnin.

2 • sexe masculin. bɔ̀lɔ, dóro, sògonin, wúlu, yɛ́rɛ.

Pènda→̌→ 4→n.prop/n : 0 →n.prop : 4→n : 0

n prop NOM F (nom féminin).…sɔrɔda sɛbɛ dun tɛ Naamu bolo, a kan t'a da. Naamu ma Penda somaaw ka bamaya dɔn, fo furuko daminɛlen.…(dukure-fatoya_ni_jigiya.dis.html)

péndegelen→̌→ 0 pélenkete pélenketenwu; péleketen

adv complètementcomplètement, totalement bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pépewu, péwu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɔ́ntɔn, tɛ́ku, yéwu, mɛ́lɛku (perdre, tromper, refuser).

penisilini→̌→ 182

n pénicilline ETRG.FRA.… tɛ dimi minnu na, hali ni o ye a sɔrɔ a yɔrɔ bilennen don, kɔlɔlɔ fosi tɛ olu la wa olu mako tɛ penisilini walima banakisɛfagalan wɛrɛw la. penisilini ka jugu mɔgɔ dɔw ma. sanni aw ka a ta, aw ye a …(dogotoro_06furaw_tacogo.dis.html)

pénpe→̌→ 0→n : 0

v enfoncer

1 • enfoncer. bánban, córon, fɔ̀gɔbɛ, sáran, tíntin, túru (un clou, un piquet ...)

2 • clouer. géngen (une planche ...) tábali pénpe clouer une table

pénpèle→̌→ 0 pénpèlen pénpelen; pénpèle; pénbèlen.

n maillet

1 • maillet, gourdin, billot de bois. gòsilan, kúrunden, kúrunnin.

2 • sexe masculin. bɔ̀lɔ, dóro, sògonin, wúlu, yɛ́rɛ.

pénpèlen→̌→ 1 pénpelen; pénpèle; pénbèlen.

n maillet… an ka numuw bɛ juru siri sogonin daburu la, ka o kun siri u sennkɔnikunba la k'a sama ka jiri penpelenin don a kɔrɔ, ka muru kɔrɔta a kunna, ka nɛgɛkuru kɛ ka muru kɔ gosi, ka sogonin daburu tigɛ, k' …(dumestre-manigances_2003_02.dis.html)

1 • maillet, gourdin, billot de bois. gòsilan, kúrunden, kúrunnin.

2 • sexe masculin. bɔ̀lɔ, dóro, sògonin, wúlu, yɛ́rɛ.

péntèlú→̌→ 2

n jupe spjupe sp (petit pagne de dessous, sorte de jupe).… sendabanin kelen, banfulajɛ kelen ; - musonin : bagi dulɔki ni musɔrɔ kelen, ani bugunin pentelu kelen, ani lɛfɛ kura kelen. o y'olu ta ye, ni u bɛna bɔ. u bɔdon su, cɛninw marabaa, a bɛ fɔ o ma …(dumestre-manigances_2003_03.dis.html)

pépewu→̌→ 4

adv complètementcomplètement, tout à fait bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pélenkete, péwu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɔ́ntɔn, tɛ́ku, yéwu (refus, échec— une forme intensive de péwu).…a b'i fari foni, k'i galabu kɛnɛya, k'i hakili lafiya. a ma fɔ fana ko fini bɛ jabɛti kɛnɛya pepewu .…(kibaru555_06konta-fini_dundala.dis.html)

pepiniyɛri

n pépinière pepiɲɛri K'olu delilen don min na, u bɛ pepiniyɛriw da joona walasa u ka se ka maloturu daminɛ zuluyekalo kɔnɔ, ka tila utikalo kɔnɔ. (Kibaru 516, 2015) ETRG.FRA.

pepiɲɛri→̌→ 0

n pépinière pepiniyɛri Kɔlɔ falenni ka suma, a bɛ se ka taa fo kalo 3 walima kalo 4 na syɛnw bɛ se ka to pepiɲɛri la fo ka se san fila hakɛ ma. (Saheli n°6, 1994) ETRG.FRA.

pére→̌→ 0 npére; npíri.

adj premier fɔ́lɔ, gále, peremiye, peremiyɛ.

pére→̌→ 0 npére; npíri.

n premier fɔ́lɔ, gále.

peredinizolɔni→̌→ 7

n prednisoloneprednisolone, predisone peredinizɔni Ni sisan juguyara yɔrɔ la, fiɲɛ caman tɛ sɔrɔyɔrɔ min na; ani ni salibitamɔli ma se ka a nɔgɔya, aw bɛ peredinizolɔni (prednisolone) ta o nɔgɔni fɛ, ... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

peredinizɔni→̌→ 5

n prednisoneprednisone, prednisolone peredinizolɔni Sisan : ... Peredinizolɔni walima Peredinizɔni, Prednisolone ou Prednisone:... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pérefe→̌→ 18

n préfet…fɛn min ye cikɛdugukolo ye, minisiri y'a jira k'o bɛ se ka di, ka feere perefe de fɛ fo ka se taari 5 ma. gɔfɛrɛnɛrɛ bɛ se ka cikɛdugukolo di fo ka se taari 10 ma.…(kibaru535_01sise_konta-dugukolo_feereli.dis.html)

pérekete→̌→ 0

adv soudainement fwánwu (exprime la soudaineté (d'une apparition ...)) kàbi ù máa bɔ́ kɛ́nɛ kàn pérekete, à bɛ́ à bíri ni tìntɔn yé

pèrekete→̌→ 0 npɛ̀rɛkɛtɛ bèrekete; pèrekete; npèrekete.

n envers fèrekete, kùnjugu, kɔ́, ɲɛ́jugu, ɲɛ́najugu bèrekete yɛ̀lɛma se révulser, se retourner, s'exorbiter

pérekunbanin→̌→ 0( gros *diminutif )

n tambour sptambour sp píntin, tántan.

peremiye→̌→ 1

adj premier fɔ́lɔ, gále, peremiyɛ, pére koloni san fila filɛ a bɛ peremiye piri ta epariɲi la Mali bɛɛ. (Traoré, Hinɛ nana, III.13) ETRG.FRA.

peremiyeminisiri→̌→ 0

n premier ministrepremier ministre mínisiriɲɛmɔgɔ a ka Asanbile (fasoraridilanso) ɲɛmɔgɔya de bɛ na a sababuya ka gufereneman dilan min ɲɛmɔgɔ (peremiyeminisiri) bɛ sugandi ADEMA politikitondenw la (Kalamɛnɛ n°1 1992) ETRG.FRA.

peremiyɛ→̌→ 0

adj premièrepremière, premier fɔ́lɔ, gále, peremiye, pére Iribɛn Jara ani Mɔnzɔn Cenu, olu ye sɔrɔdasiw ye, minnu bɛ sɔrɔdasiya dakun fɔlɔ la, n'o ye (peremiyɛ kilasi) ye. (Kibaru 525, 2015) ETRG.FRA.

peremu→̌→ 0

n permispermis, permis de conduire pɛrimi, móbilibolisɛbɛn Taama yamaruyasɛbɛn hakɛ min bɛ yen n'o ye peremu ye, o bɛ kɛmɛ bɔ. (Kibaru 525, 2015) ETRG.FRA.

pérepère→̌→ 2 pérepere; pɛ́rɛpɛrɛ.

n pigeon à épaulettes violettespigeon à épaulettes violettes, Treron waalia (pigeon au ventre jaune citron, se tient dans les figuiers où il se nourrit).…827 ) ɲɔkolijikumu ka di dimɔgɔba ye, nka a sakala bɛ bɔ a la. 828 ) perepere kɔnɔntɔn bɔra si min na, solo tɛ mɔnjaraki sɔrɔ o la. 829 ) sogo sifilɛ ye kuru kelen ye.…(bailleul-sagesse_bambara_02a.dis.html)

péreperelatìgɛ→̌→ 2→n : 0( faire.passer [ *causatif couper ] )

v dire clairement

vt dire clairement, bien préciser sɛ́mɛntiya.

pèresidan→̌→ 186

n président jàmanakuntigi, jàmanatigi.…sanduuru filanan daminɛ na, ɲinjuguw donna peresidan Modibo ni setigiw cɛ, k'u hakilinaw waraka ni k'u kɔdon ɲɔgɔn ma.…(jekabaara145_12kulibali-kalo_donba.dis.html)

peresidanti→̌→ 0

n présidente o nyògònye sen fè, an balimamuso mariayamu tarawele, n'o ye mali musow ka peresidanti ye, o ye kuma ta, k'a fò ko :... (Kibaru n°41, 1975) ETRG.FRA.

pérewu

adv complètement dressécomplètement dressé…o kɔni mana taa, n'o ye daburuba meleke a rɔ, a bɛ to o rɔ. " ni u ye o gundo siri, sonsan wulila perewu ! a ye donso magɛn so kɔnɔ, a nana donsokɛ la.…(sangare-suruku_ni_konyomusow.dis.html)

pèrezidan→̌→ 0 pèresidan

n président jàmanakuntigi, jàmanatigi pèresidan kolonɛli Musa Tarawele, n'o ye komite militɛri peresidan ani mali kuntigi ye, o yɛrɛ n'a muso tun bɛ yen. (Kibaru nimirɔ 1) ETRG.FRA.

pèrikali→̌→ 3 pɛ̀rɛkali pèrikali.

n percale… gala don in na. - a dɔnbagaw ko anw ye ko perikali pisi kelen bɛ bɛn minibubu 5 n'a musɔrɔ ma. - perikali pisi kelen sɔngɔ ye dɔrɔmɛ 1600 ye - mugujɛni, sɔdanin, kulɔri sɔngɔ ye dɔrɔmɛ 800 ye …(kibaru052_03tubabugala_be_ke.dis.html)

pèrikali→̌→ 3 pɛ̀rɛkali pɛ̀rikali; pèrikali.

n percale N b'a fɛ an ka taa n ka n ɲɛ da fure kan, walasa pɛrɛkali santa kana dɛsɛ a la kasanke ye. (Lakalita : Nkalontigɛla kɔrɔbɔra) a dònbagaw ko anw ye ko perikali pisi kelen bè bèn minibubu 5 n'a musòrò ma. (Kibaru 52, 1976) ETRG.FRA.

Perikilɛsi→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop NOM ETRGPériclès (-495 > -429).

perimanganati→̌→ 1

n permanganate pɛrimanganati Potasiyɔmu perimanganati, Permanganate de potassium ... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Peru→̌→ 3→n.prop/n : 0 →n.prop : 3→n : 0

n prop TOPPérou (pays).… Faransi ye Ɔsitarali gosi 2 ni 1 ; ka Peru gosi 1 ni 0, ka filaninbin kɛ Danemariki fɛ 0 ni 0, ka Arizantini gosi 4 ni 2, ka Uruge gosi 2 ni …(kibaru559_16konta-faransi.dis.html)

pese→̌→ 32→n : 0

v peser dákɔrɔtà, súma.… . aw bɛ fangadɔgɔya ni sɔgɔsɔgɔninjɛ taamashyɛn wɛrɛw jateminɛ dudenw na. aw bɛ duden bɛɛ pese kelen kelen kalo o kalo, kɛrɛnkɛrɛnnenya la denmisɛnw, walasa ka aw hakililatigɛ ko …(dogotoro_14taa_dogotoroso.dis.html)


Kibaru n°55 (1976)
balikukalan ye nɔba bɔ.

Kɔ́ɔri` sìritɔ`, à pésetɔ`, àní móbili` láfatɔ`, kɔ̀lɔsili bɛ kɛ́...
'Lorsque l'on emballe le coton, qu'on le pèse et qu'on remplit le camion, une surveillance est effectuée...'
Le converbe en -tɔ / fonction de prédicat second - valeur temporelle ou prospective dans une subordonnée (18.3)

petari→̌→ 1

n pétard A y'a sɔrɔ siniwaw bɛ petarininko kalama, waribiye tun b'u bolo, u tun bɛ pɔsiteko kalama, ka batakiw ci ɲɔgɔn ma jamana ni jamana, dugu ni dugu, kin ni kin. (Kibaru 545, 2017) kodiwarikaw ye butɛlimananinw fili ntolatankɛnɛ kan ani ka « petari » tasumamaw ci u ni Togo ka kunbɛn senfɛ. (Kibaru 361, 2002) ETRG.FRA.

petipuwa→̌→ 0

n petit-pois An fɛ yan, farikolo nafalan K bɛ sɔrɔ fɛn kɛnɛw la ka caya: suw, salatiw, tubabusɔw, petipuwa, adw. (Kibaru 512, 2014) ETRG.FRA.

pètɔrɔli→̌→ 25 Fr. pétrole

n pétrole táji (de lampe).… o jamanadenw ye u ka nisɔngoya jirako caman kɛ petɔrɔli sɔngɔ damatɛmɛ yɛlɛnni na ; sabula petɔrɔli sɔngɔ sigiyɔrɔmana siɲɛ 4 san 1994 ni 2004 furancɛw la…(kibaru415_12linari_jara-afiriki_petoroliwari.dis.html)

pètɔrɔlidoro→̌→ 6( pétrole pâte.épaisse )

n pétrole brutpétrole brut

pétu→̌→ 1

intj pas questionpas question…a k'o mabɔ a la. Blaŋalama y'o dajira a ka kɔɲɔmuso mandi la minkɛ, Farima ko petu ! ko ale den bɛ fili sununkun fɛn o fɛn kan, ale bɛ fil'o kan.…(dukure-fatoya_ni_jigiya.dis.html)

Peugeot→̌→ 0

n Peugeot o waati, Nsumayira Mamutu, o n'a ka mɔbili « bachee » duurunin, « Peugeot bachee », o falen jama la, olu nana jɔ. (Dumestre, Manigances, 2003 02) ETRG.FRA.


timbre du Mali, 1969

péwu→̌→ 257

adv complètementcomplètement, tout à fait bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pélenkete, pépewu, píri, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɔ́ntɔn, tɛ́ku, yéwu (refus, échec ...)…a furakɛcogo : aw bɛ sigarɛtimin dabila pewu . aw bɛ siisanfura ta salibitamɔli bɛ min na sɛbɛn ɲɛ salibitamɔli ).…(dogotoro_13ka_caya.dis.html)


À kɔ́ɲɔ` dɔ́gɔdalen`, dénnin` kó péwu, kó wàláyì, kó kɔ́ɲɔ` tɛ kɛ́ !
Quand on a fixé la date de la noce, la fille a dit : pas question ! Au nom de Dieu, les noces n’auront pas lieu !’ [Baabu ni baabu, ch. 31].
36. Le quotatif kó

Wári` bánna à bólo péwu !
Son argent est fini complètement !’
38.3. Particules monovalentes

Sú` fɛ̀, mìsi` bɛ́ɛ sòɲɛna kà bán péwu !
La nuit, toutes les vaches ont été volées.
38.3. Particules monovalentes

À bólo` ka jà à lá àní à kíninfɛɲɛkisɛ` ka dìbi péwu !
Que son bras soit paralysé, et que son œil droit s’éteigne complètement !’ [Layidu Kɔrɔ].
38.3. Particules monovalentes

peyazi→̌→ 0

n poyazi péage bátigɛsara Cakɛda min ɲɛsinnen bɛ sirako sariyaw labatoli ma, a y'o ɲɛmɔgɔya kɛ. Ka poyaziw (Peages) sara ni telefɔni ye, ale de y'o fɛɛrɛ in don baara kɔnɔ. (Kibaru 552, 2018) Sabula a jirala faamaw fɛ, ko peyazi bɛ sara i tɛmɛn o tɛmɛn peyazi dɔ la tile kɔnɔ.(Kibaru 586, 2021) ETRG.FRA.

Peyiba→̌→ 5→n.prop/n : 0 →n.prop : 5→n : 0

n prop TOPPays-Bas (pays).…Angiletɛri san 1996 : Alimaɲi - Cɛkijamana : 2 - 1. Peyiba san 2000 : Faransi - Itali : 2 - 1. Pɔritigali san 2004 : Gɛrɛsi - Pɔritigali : 1 - 0.…(kibaru534_08eropu_gun_ntolatanba_nganaw.dis.html)

Peyidegali→̌→ 4→n.prop/n : 0 →n.prop : 4→n : 0

n prop TOPPays de Galles (région de la Grande-Bretagne).…o la Pɔritigali ye se sɔrɔ 5 ni 3. o kɔfɛ a ye Peyidegali gosi 2 ni 0, ka laban ka Faransi ci 1 ni 0 finali la.…(kibaru534_08konta-eropu_gun_ntolatan.dis.html)

peyizan→̌→ 0

n paysanpaysan, Mali peyizan, marque de semence sɛ̀nɛkɛla, wúlakɔnɔmɔgɔ Cakɛda dɔ bɛ yen olu ka baara ye sumansi nafamaw feereli ye: Sigɔɲi, Faso kaba, Nakɔsi ani Mali peyizan. (Kibaru 485, 2012) ETRG.FRA.

pɛ́→̌→ 0

adv sans dormirsans dormir (intensificateur des expressions désignant la veille). kà sì í ɲɛ́` ná pɛ́ veiller toute la nuit

pɛ́cɛkɛ→̌→ 10

n fricfric, argent arizan, wári, ɲàga.…AD ko : " pɛcɛkɛ " de bɛ i ni bawolo sima cɛ.…(dumestre-chroniques_amoureuses_1995_10_14.dis.html)

pɛ́ɛrɛn→̌→ 0 fɛ́rɛn fɛ́ɛrɛn; fyɛ́rɛn; fyɛ́tɛrɛn; fɛ́rɛlɛn; pɛ́ɛrɛn.

n morceau

1 • morceau, éclat. kùnkurun, kùn, kùru, wàlon.

2 • planche. jíripanparan, mànge, pilansi.

3 • tranche. tìgɛrɔ.

4 • cotylédon. bólo bɛ wòro kɛ́ fɛ́ɛrɛn yé la main partage la noix de kola en (deux) cotylédons

pɛ̀gɛ→̌→ 0

n piègepiège, ruse fóolo, jà, ján, nkálangɛ, nkɔ̀lɛ, dàbali, kègunya à yé pɛ̀gɛ dá ń ná il m'a posé un piège

pɛ́gɛ̀lɛ→̌→ 0 pɛ́kɛ̀lɛ pɛ́kɛlɛ; pɛ́gɛ̀lɛ; pɛ́gɛlɛn; nbɛ́gɛlɛnbɛgɛlɛ Fr. épingle

n femme maigrefemme maigre

pɛ́gɛlɛn→̌→ 0 pɛ́kɛ̀lɛ pɛ́kɛlɛ; pɛ́gɛ̀lɛ; pɛ́gɛlɛn; nbɛ́gɛlɛnbɛgɛlɛ Fr. épingle

n femme maigrefemme maigre

pɛ́gɛpɛgɛ→̌→ 0→n : 0

v battre les ailes (d'un oiseau moyen).

1.1 • vr battre les ailes págapaga, pígipigi.

1.2 • vi

2 • vt battre (les ailes).

pɛ́kɛ̀lɛ→̌→ 1 pɛ́kɛlɛ; pɛ́gɛ̀lɛ; pɛ́gɛlɛn; nbɛ́gɛlɛnbɛgɛlɛ Fr. épingle

n femme maigrefemme maigre…Fanta bolo, pɛkɛlɛ tɛmɛtɔ bɛ filɛ, ɲansanfaari tɛmɛtɔ bɛ filɛ. nin si ni finiko tɛ ɲɔgɔn ɲɛ sira la.…(kibaru466_2sisoko_jara-bi_musomanninw.dis.html)

Pɛkɛna→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop TOP (village).… , Ɲonokɔrɔnin, Kɔlɔdugu, Sirawoma, Ɲɔbugu, Sisako, Ɲuku, Npɛrɛwala, Ɲɛpiyɛna, Kango, Pɛkɛna , Ngolobabugu, Bani, Njanɛbugu, Ncibala, Dɔgɔma, Sinzani, Tosuma, Ncibala, Seriwala, …(traore-hine_nana07.dis.html)

pɛkitini→̌→ 1

n pectine A ka fisa, aw kana kɔnɔboli fura ta i n’a fɔ kawolini pɛkitini bɛ min na (kowopɛkitatima, sɛbɛn ɲɛ 380 lajɛ) walima difenɔkisilati (lomotili) ɲɛci tɛ olu la, wa fana u tɛ se ka farilajidɛsɛ furakɛ ani ka bana ban, o de la u sanni ye wari latiɲɛ ye. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛ́lɛ→̌→ 0 pɛ́lɛden

n solive…o de la, a man ɲi. baa Tayiru, a bɛ sojiriba ni pɛlɛden feere.…(dumestre-manigances_2003_05.dis.html)

pɛ́lɛden→̌→ 1 pɛ́lɛ

n solive…o de la, a man ɲi. baa Tayiru, a bɛ sojiriba ni pɛlɛden feere.…(dumestre-manigances_2003_05.dis.html)

Pɛ̀linŋana→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Pelengana Pelegana

n prop TOPPelengana (quartier à Ségou).

pɛnbiritini→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop Penbritine (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛ́ngɛɲɛ→̌→ 0 fɛ́ngɛɲɛ fɛ́ngɛngɛ.

n grosses fessesderrière, grosses fesses (de femmes).

pɛ́ngili→̌→ 1 Fr. épingle

n épingle… minnu bɛ kuna kofɔ, olu ɲɛ tɛ jɛ kosɛbɛ, ani fana, a bɛ se ka kɛ u tɛ mɔgɔ dimi hali ni aw ye pɛngili turu u la…(dogotoro_15wololabana.dis.html)

pɛ̀npɛrɛ→̌→ 0→n : 0 pɛ̀npɛrɛn pɛ̀npɛrɛ; pànparan.

v aplatir

1 • aplatir, écraser pɛ̀tɛrɛ, pɛ̀tɛ, tɛ̀ntɛ̀rɛn (une chose molle).

2 • équarrir, aplanir

3 • vt frapper fortement avec qqch (en produisand du bruit— qqch -- kùn). à yé bere` pɛ̀npɛrɛn ń dén` kùn il a frappé fortement mon enfant avec un bâton

pɛ̀npɛrɛn→̌→ 2→n : 0 pɛ̀npɛrɛ; pànparan.

v aplatir… ga kan tugun, ka : ga kundama, barama ni ga furancɛ, baramaju ni dugukolo cɛ kundama, ga pɛnpɛrɛn ani da sumandaw bɛɛ sɛgɛsɛgɛ. an bɛ ga fan bɛɛ datugu k'a bila a ka ja dɔgɔkun kelen ɲɔgɔnna. …(comment_construire.dis.html)

1 • aplatir, écraser pɛ̀tɛrɛ, pɛ̀tɛ, tɛ̀ntɛ̀rɛn (une chose molle).

2 • équarrir, aplanir

3 • vt frapper fortement avec qqch (en produisand du bruit— qqch -- kùn). à yé bere` pɛ̀npɛrɛn ń dén` kùn il a frappé fortement mon enfant avec un bâton

pɛ́npɛtɛ→̌→ 0

adv aplati complètementaplati complètement

pɛnsi→̌→ 6

n pincepince, pincette kɛ̀ɛnkɛ, tàlan Aw bɛ jɛgɛ in ɲinw bɔ ni pɛnsi ye. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛntakulorifenɔli→̌→ 1

n pentachlorophénolpentachlorophénol, herbicide, insecticide, PCP azandoranzi, bínfagalan, alidirini, andirini, diyɛlidirini, epitakulori, kulorodani, paratiyɔn (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛntiri→̌→ 2

n peinture…ni mɔgɔ bɛ dugu kɔnɔ min bɛ se jadilan na walima pɛntiri la, aw bɛ se ka o tigi bila k'a baara kɛ.…(dogotoro_00kunnafoni_damadow.dis.html)

pɛntiri→̌→ 0→n : 0

v peindre láɲɛ̀gɛn, màɲɛ̀gɛn, ɲɛ̀gɛn Nɛgɛkondilan, sojɔ, karoda, tubabuɲɛgɛndilan, kuran donni sow la, motɛridilan, kalali ani sow pɛntirili kalanw bɛ kɛ yen.(Kibaru n°527, 12/2015) ETRG.FRA.

pɛ̀ɲɛ→̌→ 1 pɛ̀ɲi

n pɛ̀ɲi peigne sábulan, sántilan Aw bɛ a sananko ka tila ka a pɛɲɛ ni kunpɛɲɛnan ɲinmisɛnni dɔ ye ka ɲimiw ni u fanw bɛɛ bɔ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛ̀ɲɛ→̌→ 5→n : 0→v-v : 5 pɛ̀ɲi

v peigner sábu, sánti pɛ̀ɲi Aw bɛ a sananko ka tila ka a pɛɲɛ ni kunpɛɲɛnan ɲinmisɛnni dɔ ye ka ɲimiw ni u fanw bɛɛ bɔ.(Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛ̀ɲi→̌→ 1→n : 1

v peigne… tubabuw ninnu mana u kun pɛɲi ni pɛɲi ni bɔrɔsi ye, a cɛw ni a musow, u bɛ olu bila tabali kan, ne bɛ olu nɔgɔ bɔ, ni ka olu jɔsi ka bila …(dumestre-manigances_2002_12.dis.html)

pɛ̀ɲi→̌→ 0→n : 0

v peigner sábu, sánti.

pɛ̀ɲi→̌→ 1

n pɛ̀ɲɛ peigne sábulan, sántilan Aw bɛ a sananko ka tila ka a pɛɲɛ ni kunpɛɲɛnan ɲinmisɛnni dɔ ye ka ɲimiw ni u fanw bɛɛ bɔ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛrɛ→̌→ 0

n père religieuxpère religieux Farafin pɛrɛw nana nanzaraw nɔ na. (Saheli n°10, 1995) ETRG.FRA.

pɛ́rɛ→̌→ 1→n : 0

v terrasser… a taara i da dugu ma, sɛnsɛnmuguse ! " gedewu ! o y'i kɔli fila gengen sama sen sɔni na, ka sama pɛrɛ dugu ma. kungosogow yɛlɛla : " o ! k'a ye sama bin, a ye sama bin ! - dagɛ ko a ni dɔ wɛrɛ ka ta. ko a …(fane-cikela_ni.dis.html)

vt terrasser fáraa, tɔ̀nsibɔ̀ (lutteurs ...)

pɛ́rɛ→̌→ 2

adv parfaitement fíɲɛ, fɛ́rɛɛ, gélenkete, kósɛbɛ, kɛ́rɛbɛtɛ, léwu.…sɛnɛkɛla dun b'a dɔn pɛrɛ , ko balosan tɛ ɲuman ye a ma, a ka waritigiya n'a ta bɛɛ.…(kibaru577_04danbele-mogo_be_basi.dis.html)

pɛ̀rɛkali→̌→ 0 pèrikali.

n percale

pɛ́rɛn→̌→ 120→n : 6 fɛ́rɛn

v fendre…a y'u ta ka pɛrɛn . Sunbanin ye ka malo ko kɛ, Buguninna Sunbanin ye ka malo ko kɛ, tɔgɔ taa ko. 60.…(diarra-chants_circoncision.dis.html)

1 • vt fendre, casser avec bruit, crevasser cì, fára.

2 • vi éclater (foudre).

3 • vi crier kàsi, kába, kúlo, sánkalima (sur -- kùnna, fɛ̀).

pɛ́rɛn

n engueulade

pɛ́rɛnbaranin→̌→ 12( fendre calebasse *diminutif )

n engin explosifengin explosif, mine mini, ɲɛ́naye.

pɛ́rɛnda→̌→ 14( fendre bouche )

n fente

pɛ́rɛnpɛrɛnkɔnɔ→̌→ 0 firinfirinkɛɲɛ

n poisson Nothobranchius thierryipoisson Nothobranchius thierryi, poisson, Nothobranchius thierryi (jusqu'à 4,2 cm).

pɛ́rɛpɛrɛ→̌→ 0 pérepère pérepere; pɛ́rɛpɛrɛ.

n pigeon à épaulettes violettespigeon à épaulettes violettes, Treron waalia (pigeon au ventre jaune citron, se tient dans les figuiers où il se nourrit).

pɛ́rɛpɛrɛ→̌→ 0→n : 0 fɛ́rɛfɛrɛ pɛ́rɛpɛrɛ; pɛ́tɛpɛtɛ.

v agiter

1 • vt agiter, secouer avec force fìinifaana, fírifiri, pípi, píripiri, séri, sɛ́rɛkɛ-sɛrɛkɛ, yígiyigi, yúguba (de droite et de gauche). wùlu bɛ́ tòro fɛ́rɛfɛrɛ le chien secoue avec force le rat voleur

2 • vi gigoter, s'agiter kírikiri, sɛ́rɛkɛ, cɔ́rɔkɔ, fàlifali, súguti.

pɛrɛtiri→̌→ 1

n prêtre tùbabumori San 1971, (Zan Zɛribo) kɛra Segu Pɛrɛtiri ye. (Kibaru 546, 2017) ETRG.FRA.

pɛ́rɛtupɛrɛtu→̌→ 0 páratuparatu

adv pas rapidespas rapides

pɛ́ri→̌→ 0

n lieu de sacrificelieu de sacrifice (des initiés au "do", au "gwàn"...la viande sacrifiée est mangée par tous, même les non-initiés).

pɛ̀rikali→̌→ 1 pɛ̀rɛkali pɛ̀rikali; pèrikali.

n percale N b'a fɛ an ka taa n ka n ɲɛ da fure kan, walasa pɛrɛkali santa kana dɛsɛ a la kasanke ye. (Lakalita : Nkalontigɛla kɔrɔbɔra) a dònbagaw ko anw ye ko perikali pisi kelen bè bèn minibubu 5 n'a musòrò ma. (Kibaru 52, 1976) ETRG.FRA.

pɛrimanganati→̌→ 6

n permanganate perimanganati i bè pèrimanganati kisè kelen kè litiri 10 ji la, k'a saniya. o ji nyè ka kan ka to kòlòbaji nyè ye, fo lèrè tilancè. (Ji ni kɛnɛya) ETRG.FRA.

pɛrimetirini→̌→ 13

n perméthrine Aw bɛ aw ko ka jɛ ni safinɛ ye. Aw bɛ tulu mu pɛrimetirini (perméthrine) bɛ tulu min na (Elimite...). (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɛrimi→̌→ 0

n permis peremu. Mɔgɔ si yamaruyalen tɛ ka mobili boli kasɔrɔ «pɛrimi» t'i bolo. (Kibaru 478, 2011) yàmaruyasɛbɛn ETRG.FRA.

pɛ̀tɛ→̌→ 0→n : 0 fɛ̀rɛ; fɛ̀tɛ.

v aplatir

vt aplatir pɛ̀npɛrɛn, pɛ̀tɛrɛ, tɛ̀ntɛ̀rɛn.

pɛ́tɛkɛlɛ→̌→ 0

adv plat secplat sec

pɛ́tɛpɛtɛ→̌→ 0→n : 0 fɛ́rɛfɛrɛ pɛ́rɛpɛrɛ; pɛ́tɛpɛtɛ.

v agiter

1 • vt agiter, secouer avec force fìinifaana, fírifiri, pípi, píripiri, séri, sɛ́rɛkɛ-sɛrɛkɛ, yígiyigi, yúguba (de droite et de gauche). wùlu bɛ́ tòro fɛ́rɛfɛrɛ le chien secoue avec force le rat voleur

2 • vi gigoter, s'agiter kírikiri, sɛ́rɛkɛ, cɔ́rɔkɔ, fàlifali, súguti.

pɛ̀tɛrɛ→̌→ 0→n : 0

v aplatir pɛ̀npɛrɛn, pɛ̀tɛ, tɛ̀ntɛ̀rɛn (ne s'emploie qu'en forme du participe résultatif, pɛ̀tɛrɛlen).

pɛ̀tɛrɛ→̌→ 0

n épaisseur gírinya, gírin, kólogirinya, fìri.

pɛ́tu

adv bien ajustébien ajusté mɛ́gɛsu.

pɛ́tu→̌→ 0 pɛ́tupɛtu

n sandale sàbara (sans lanière arrière).

pɛ́tupɛtu→̌→ 0 pɛ́tu

n sandale sàbara (sans lanière arrière).

pɛyɛmi→̌→ 0

n PMI(Protection maternelle et infantile)PMI(Protection maternelle et infantile) o kama, u bè to ka niwakinikisè ni niwakiniji di santiri sosiyali ni pèyèmiw kònò.(Kibaru n°13, 1973) ETRG.FRA.

pí→̌→ 1 npíya npíyɛ

adv beaucoup bɛ́rɛbɛrɛ, kójugu, kósɛbɛ, ntóolo, páraki à cámanba bɛ́ npíya ! il y en a une quantité innombrable !

pí→̌→ 0

adv chute complètechute complète (d'un récipient ...)

pí→̌→ 2→n : 2 pín.

v s'efforcer vainements'efforcer vainement pá (seulement dans les expressions avec pá).…e ye min dɔn nin ba ye o dɔn. a ko o tuma na a ye i kɔrɔ nin ye. a ye dennin pi ka pa, a ma se. jaa a ba ye tafo de kuru ka siri o la. a ka ca fo ka a cɛmancɛ fa.…(gorog_meyer-contes_bambara_06subagamuso_ani_a_biranmuso.dis.html)

1 • vt faire tout son possible contre qqn (en vain).

2 • vr s'efforcer bánban, cɛ́sìri, gɛ̀lɛya, jíjà, jílajà, kára, kɛ́rɛtɛkɛrɛtɛ, tán (en vain). à y'í pí kà pá il a tout tenté, mais en vainà yé dénnin pí kà pá elle fit tout contre la jeune fille, sans réussir

pí→̌→ 0

n effort vaineffort vain, effort pá (sans succes— dans des expression avec pá). à ye pí kɛ́, kà pá kɛ́ il a tout tenté, mais en vain

pibilisite

n publicité Sariya in yɔrɔ dɔw batora, bawo gansili tɛ ka kɛ sigarati kan bi Mali kɔnɔ, n'o ye «Pibilisite» ye. (Kibaru 555, 2018) ETRG.FRA.

pígipigi→̌→ 2→n : 0

v battre les ailes (d'un petit oiseau).


Kàmi` y’ à kàman` pígipigi.
‘La pintade battit ses ailes.
Classes sémantiques des verbes réfléchis (16.3) - VR possessifs

Kàmi` y’ í pígipigi.
‘La pintade battit des ailes.

1.1 • vr battre les ailes págapaga, pɛ́gɛpɛgɛ.

1.2 • vi

2 • vt battre (les ailes).

pike→̌→ 2

n piquet bɔ̀lɔ Poroze ye nakɔ minnu fana dilan komini kɔnɔ, sanji y'a caman pikew bɔgɔti, ka taa ni dɔw giriyasiw ye, ka kɔlɔnw firi ani ka nakɔlafɛnw tiɲɛ. (Kibaru 525, 2015) ETRG.FRA.

pìkini→̌→ 0

n 25 centimes25 centimes (ancienne pièce de vingt-cinq centimes (vx)).

píkiri→̌→ 467

n piqûre cínda.…tiɲɛ na, lenburubaji ma baasi foyi kɛ muso la nka a dalen de tun t'a la. pikiri in y'a kɛnɛya barisa a dalen tun don o la.…(dogotoro_01farafinfuraw.dis.html)

píkiri→̌→ 4→n : 0

v faire piqûre… : lɛrɛ 6 o lɛrɛ 6 tile kelen kɔnɔ, aw bɛ a miligaramu 2000 kɛ a tigi la ( pikiri kɛko 2 ) o kɔ aw bɛ a pikiri miligaramu 1000 a la ( pikiri kɛko 2 )…(dogotoro_2539ni_baga_sera.dis.html)

vt faire piqûre

píkiribara→̌→ 1( piqûre calebasse )

n seringue bìɲɛ.

pikɔpu→̌→ 1

n pick-up Maramafɛn jugu 30 ɲɔgɔnna minɛna, ka marifakisɛ 5.000 wɔgɔbɛ, ka kɛlɛkɛmɔbiliw minɛ, minnu bɛ wele Pikɔpu (pick-up), ka fara kumalaseminɛn suguya caman kan. (Kibaru 497, 2013) ETRG.FRA.

pilafɔn→̌→ 1

n plafond pilafɔn min bɛ tɔlisow kɔnɔ, (Kibaru 534, 2016) ETRG.FRA.

pilakazi→̌→ 1

n placage dɛbɛn fiɲɛman min bɛ nɔrɔ tabaliw ni alimɔriw la n'a bɛ wele tubabukan na pilakazi, (Kibaru 524, 2016) ETRG.FRA.

pilaki→̌→ 3

n plaque ETRG.FRA.… yɛrɛ ka kan dɔw sɛbɛn o walikan ninnu dugu ma butikidaw la, baarayɔrɔw la ani sirabasariya pilakiw kan walasa bɛɛ ka faamuya sɔrɔ a la…(Fasokan2009-10_an_fakanw.dis.html)

pilanɛti→̌→ 8

n planète dòlo An bɛɛ bɛ na pankuru teliman bayirikaw dilan ka kabakolo pilanɛti Marisi la.(Dukure, 2022) ETRG.FRA.

pilansi→̌→ 1 Fr. planche

n plate-bandeplanche, plate-bande fɛ́rɛn, jíripanparan, mànge (surface cultivée, longue et relativement étroite, dans un jardin ou un champ).…Sitan ka pilansiw kɔfɛ, pilansi wɛrɛw bɛ yen, olu sɛbɛkɔrɔ sumanen tun don. i b'a sɔrɔ o tigi bɔra sɔnni na a ma mɛɛn.…(kibaru561_3nasogo_jara-muso_ka_nakosene.dis.html)

pilantɔn→̌→ 0

n plantonplanton, préposé Sɛgɛsɛgɛliw nana jɔ fo kalanko minisiriso pilantɔn dɔ la, n'o ka baara ye ka faamasɛbɛnw lase u laseyɔrɔw la. (...) Pilantɔn in tɔgɔ ye Zana. (Kibaru 509, 2014) ETRG.FRA.

pílasi→̌→ 3

n place fìyɛ, jɔ̀da, jɔ̀yɔrɔ, kɛ́nɛ, nɔ̀ òlu dè nàna kɛ́ án bólo yé bì sá zándramu - kàramɔgɔ fáaramasi dúnan - àni pòlisiw pílasi. (La Geste de Ségou - L'Avènement de Da, 178) ETRG.FRA.

Pilatifɔrimu→̌→ 5

n Pilatifɔrɔmu Plateforme An bɛ don min na i ko bi, pilatifɔrimu politikiɲɛmɔgɔw n'a kɛlɛdenw sigilen bɛ Kidali cɛmancɛ la,... (Kibaru n°529, 2016) ETRG.FRA.

Pilatifɔrɔmu→̌→ 3

n PlatformePlatforme, Plateforme des mouvements du 14 juin 2014 d'Alger, Plateforme des mouvements d'autodéfense (une alliance de groupes armés maliens pro-gouvernementaux formée pendant la guerre du Mali le 14 juin 2014 à Alger).… mɔgɔw bɛ kɛ mɔgɔ faamuyalenbaw ye ani sɔrɔdasiw ni kana tigilamɔgɔw, kolabɛnnaw ni " Pilatifɔrɔmu " tɔgɔlamɔgɔw, ani minisiriso dɔw, ani sigidaw tɔgɔlamɔgɔw ; - tile 120, bolonɔbila kɔ …(benkanseben_min_bora.dis.html)

Pilatifɔrɔmu→̌→ 4 Pilatifɔrimu

n Pilatifɔrimu Plateforme An bɛ don min na i ko bi, pilatifɔrimu politikiɲɛmɔgɔw n'a kɛlɛdenw sigilen bɛ Kidali cɛmancɛ la,... (Kibaru n°529, 2016) ETRG.FRA.

pilatiri→̌→ 2

n plâtre zipisi ye fara kɔgɔma ye, n'a kalayara kosɛbɛ, a bɛ yɛlɛmana ka kɛ pilatirimugu ye (Kibaru 536, 2016) ETRG.FRA.

pilato

n plateau kɛ́nɛba A kɔ kurulen tun bɛ kɛ o “pilato” girinman kɔrɔ (Mori Tarawore, Maana surunw - Toromɔ, 2018) ETRG.FRA.

Pilatɔn→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop NOM ETRGPlaton

pilɛduwaye→̌→ 0

n plaidoyer dámakasi, dámakasili Ni pilɛduwaye bɛ kɛ, tɛmɛsira naani bɛ yen, a kɛbaaw bɛ minnu waleya:... (Kibaru 509, 2014) ETRG.FRA.

pilɛnti→̌→ 0

n plainte kìnikini Anw y'a sɔrɔ pilɛnti dɔw ladonnen bɛ kiiriso la.(Kibaru 513, 2014) ETRG.FRA.

píli→̌→ 6

n pile électriquepile électrique… 3000 10 kɔɔri furakɛ siɲɛ 5 5 5 400 2000 11 furakɛli pili 40 sanna - - - 1000 12 ɲɔbɔrɛ 3 sannan cikɛlaw kama - …(jekabaara145_11kone_sidibe_jatemineseben.dis.html)


Kibaru n°112 (1981)

pílili→̌→ 16

n pilule…o bɛ juguya, hali ni pilili tɛ. pilili bɛ se ka tansɔnbana de kɔkɔrɔdon ( joli dɔgɔyabana ).…(kunnafoni_jelenw.dis.html)

1 • pilule.

2 • pilule contraceptive.

pilokaripini→̌→ 2

n pilocarpine Ni ɲɛnatansiyɔn basigilen dɔnna joona, a bɛ se ka furakɛ ni pilokaripini (pilocarpine) jilama ye walasa ka fiyen bali. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pín→̌→ 0→n : 0 pí pín.

v s'efforcer vainements'efforcer vainement pá (seulement dans les expressions avec pá).

1 • vt faire tout son possible contre qqn (en vain).

2 • vr s'efforcer bánban, cɛ́sìri, gɛ̀lɛya, jíjà, jílajà, kára, kɛ́rɛtɛkɛrɛtɛ, tán (en vain). à y'í pí kà pá il a tout tenté, mais en vainà yé dénnin pí kà pá elle fit tout contre la jeune fille, sans réussir

pín→̌→ 0→n : 0

v appuyer

vt appuyer dígi, jùkɔrɔmatíntin, sínsin dígi nìn bùtɔn pín appuie sur ce boutonnà ń sèn pín-pín, ń kà yɛ̀lɛn mángoro lá ! viens me tenir les pieds que je monte au manguier !

vr s'appuyer bánban, bólomàda (sur ... (kàn)). í pín nìn bùtɔn kàn appuie sur ce bouton

pinari→̌→ 1

n epinari épinard Farikolo magofɛn "Acide folique", n'a jɔda ka bon joli dilanfɛn kelen baarali la. A la bɛ sɔrɔ pinari ani jiri bulu wɛrɛw. (BEDE, 2016) "Fer" jɔda ka bon joli dilanni na farikolo la. U ka ca sirabulu ni epinaribulu la. (BEDE, 2016) ETRG.FRA.

pínɛ→̌→ 4

n pneu móbilisen.…5. aw bɛ minɛn kolonw bɛɛ furan ka u fili ( buwati kɔrɔw, pinɛ kolonw, daga kolonw, jinɔgɔ bɛ se ka sigi olu kɔnɔ ), ani ka dingɛw lafa. 6.…(dogotoro_12yeretangacogo.dis.html)

píntin→̌→ 0

n tambour sptambour sp pérekunbanin, tántan (variété de tambour au jeu particulier).

Pinudi→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop ABRABR, PNUD, Programme des Nations unies pour le développement

píɲa→̌→ 1

adv délicieux fúgubefugube, mɛ́lɛmɛlɛ, ntáma.…1077 ) « a ka di » ye tiɲɛ ye, « a bɛ piɲa ! », o bɛ nɛn kan. 1078 ) « a ka kuna », o ye tiɲɛ ye, nka « a bɛ kalakala ! », i bɛ k'o lajɛ.…(bailleul-sagesse_bambara_02b.dis.html)

pípawo→̌→ 0

n boubou longboubou long (à manches, jusqu'au cuisses, ouvert sur les côtés).

piperazini→̌→ 13

n pipérazine Piperazini (pipérazine) bɛ ntumufagafura caman na. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

piperonili→̌→ 3

n pipéronyle Piretirini ni piperonili, Pyréthrines avec pipéronyle (izinitigiw tɔgɔ: Iridi, Rid): (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pípi→̌→ 0→n : 0

v agiter

vt agiter fìinifaana, fírifiri, fɛ́rɛfɛrɛ, píripiri, séri, sɛ́rɛkɛ-sɛrɛkɛ, yígiyigi, yúguba (ailes ...)

pípii→̌→ 0

onomat tut!tut!tut!tut! (bruit du klaxon).

pípii→̌→ 0

n klaxon búru, kilakisɔni.

pipiɲɛri→̌→ 0

n pépignière samiyɛ kura labɛnw daminɛna. Mɔgɔ caman bɛ ka pipiɲɛriw labɛn (Kibaru 484, 2012) ETRG.FRA.

pirantɛli→̌→ 4

n pyrantel Alibɛndazɔli (albendazole) ni pirantɛli (pyrantel) fana bɛ ntumuni suguya caman kɛlɛ, nka u da ka gɛlɛn. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pirasinamidi→̌→ 1 pirazinamidi

n pyrazinamide pirazinamidi Ni aw bɛ pirazinamidi, pyrazinamide ta, INH bɛ min na, aw bɛ a ni rifanpisini ta ɲɔgɔn fɛ, a ka ca la o bɛ bana ban. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pirazinamidi→̌→ 11

n pyrazinamide pirasinamidi Ni aw bɛ pirazinamidi, pyrazinamide ta, INH bɛ min na, aw bɛ a ni rifanpisini ta ɲɔgɔn fɛ, a ka ca la o bɛ bana ban. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

piretirini→̌→ 10

n pyréthrine Piretirini (les pyréthrines) ye fɛnɲɛnamafagalan suguya dɔ ye, ale tɛ tɔɔrɔ kuntaalajan lase mɔgɔw ni baganw, ani dugukolo ma. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pirɛmetirni→̌→ 1

n perméthrines Ni safinɛji gansanw ma se ka mako ɲɛ, pirɛtirini (pyréthrines) (izinitigiw tɔgɔ RID) walima pirɛmetirni (perméthrines, izinitigiw tɔgɔ Nix) bɛ min na, o bɛ se ka mako ɲɛ,... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pirɛtirini→̌→ 2

n pyréthrines Ni safinɛji gansanw ma se ka mako ɲɛ, pirɛtirini (pyréthrines) (izinitigiw tɔgɔ RID) walima pirɛmetirni (perméthrines, izinitigiw tɔgɔ Nix) bɛ min na, o bɛ se ka mako ɲɛ, (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

píri→̌→ 0

adv complètement bánbali, bɛ́gu, céwu, fálaki, fɛ́rɛɛ, kílikili, láyi, léwu, ntólo, pán, pára, pá, pélenkete, pépewu, péwu, síisɔ, táwu, táyi, térekete, tétewu, téwu, túgutege, tɔ́ntɔn, tɛ́ku, yéwu (remplir ...)

píri→̌→ 1

n prix(récompense) ETRG.FRA.…000 BNDA epariɲi 6. 000. 000 depo 200. 000 koloni san fila filɛ a bɛ peremiye piri ta epariɲi la Mali bɛɛ.…(traore-hine_nanaIII.13.dis.html)

pirimakini→̌→ 7

n primaquine Sumayabana minnu man jugu kosɛbɛ, olu bɛ se ka furakɛ ni kulorokini ye; tuma dɔw la, pirimakini (primaquine) bɛ se ka fara o kan.(Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pirimetamini→̌→ 4

n pyriméthamine Pirimetamini ni silifadɔkisini ɲagaminen, Pyriméthamine avec sulfadoxine, ni a bɛ wele ko Fansidari, Fansidar ... (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pìripaago→̌→ 0→n : 0 pìripago pìripaago.

v abattre

vt 1 • abattre. fàga, yálon (donner un coup pour faire tomber).

2 • abattre à grands coups, frapper à plusieurs reprises (avec une étoffe). (avec violence et colère).

pìripago→̌→ 1→n : 0 pìripaago.

v abattre…Gana ka jɔkɔlɔsila ye Iburahimu Kanɛ ka penaliti piripago minkɛ, ale ye ntola kunbɛn k'a kulu Ganakaw ka jɔ kɔnɔ.…(kibaru545_07kamisoko_jaabi_konta-samatasege_denmisenninw.dis.html)

vt 1 • abattre. fàga, yálon (donner un coup pour faire tomber).

2 • abattre à grands coups, frapper à plusieurs reprises (avec une étoffe). (avec violence et colère).

píripara→̌→ 0

onomat pif pafpif paf

pìripara→̌→ 0→n : 0

v user

vt user, déchirer kólofiyɛnya, nɔ́n, nɛ́mu.

pìripara→̌→ 2 pìripɔrɔ.

adj vainvain, de nulle valeur, négligeable kìsɛntan kúma pìripara dòn ce sont de vaines paroles

pìripara→̌→ 1

n chose bâcléechose bâclée…o kɔrɔ tɛ k'o saya bɛ bɛn Mali bɛɛ ta ma ; Mali kɔnɔ maa bannenw ka ca n'o ye piriparaw ; sabu maa caman banna, o ma dɔn ka sɛbɛn saha kun da.…(sankore11_01dukure-saha_ladamu.dis.html)

pìripara→̌→ 2→n : 0

v éparpiller… bawo izinibatigijamana dɔ nana ni mananin suguya wɛrɛ ye, o tɛ toli, o bɛ piripara joona fo i tɛ se k'a ye, nka o fana tɛ se ka toli, o bɛ ka tɔɔrɔ suguya wɛrɛ lase dugukolo ni …(kibaru545_04jire-mananin_cayako.dis.html)

vt éparpiller, disperser bìribara, bìrikibaraka, fúgufugu, séri, wàarawaara, yɛ́rɛkɛ, càrin, dùruntu, jɛ́nsɛn, yéri (nuages, abeilles ...)

pìriparapiri→̌→ 1

n démarche titubantdémarche titubant, démarche nonchalante à bɛ pìriparapiri lá kà nà il vient en titubant, de façon nonchalant

pìriparapiri→̌→ 0→n : 0

v s'ébattre tírikitɔrɔkɔ.

vt faire du tapage ù bɛ ɲɔ́gɔn pìriparapiri kà bìn ń kàn vous faites du tapage, vous aller tomber sur moi!

píripiri→̌→ 5→n : 1

v agiter…Naamu n'a ka denbaya coronnen flɛ o dingɛ de kɔnɔ. k'i ta musalaha nin na u fɛ, hali k'i piripiri ! Naamu, i n'i muso, a bɛ jigi ɲɔgɔn na gansan.…(dukure-fatoya_ni_jigiya.dis.html)

vt agiter fìinifaana, fírifiri, fɛ́rɛfɛrɛ, pípi, séri, sɛ́rɛkɛ-sɛrɛkɛ, yígiyigi, yúguba (ailes).

píripirilan→̌→ 0( agiter *instrumental )

n partie charnue d’ailepartie charnue d’aile

pìripɔrɔ→̌→ 0 pìripara pìripɔrɔ.

adj vainvain, de nulle valeur, négligeable kìsɛntan kúma pìripara dòn ce sont de vaines paroles

píritiparata→̌→ 0→n : 0

v marcher rapidement

vi marcher rapidement (de façon désordonnée).

piriwatise→̌→ 1→n : 0→v-v : 1

v privatiser N’a ma ɲɛ ko u bɛna a piriwatise kɔni, an bɛ na mɔgɔ wɛrɛw de ta, mɔgɔ minnu bɛ se k’a baara kɛ. (Traoré, Hinɛ nana, III.07) ETRG.FRA.

pirizɛri→̌→ 0

adj priseur - Bolofɛnfeerelaw: A bɛ fɔ u ma tubabukan na komisɛri pirizɛri. (Kibaru 523, 2015) ETRG.FRA.

pirɔkisidi→̌→ 1

n peroxyde Aw bɛ kinda ko ni safinɛ ni jisuma ye min bɛ wele ko pirɔkisidi didɔrɔzɛni (peroxyde d'hydrogène)(Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pisi

n pièce de tissupièce de tissu a dònbagaw ko anw ye ko perikali pisi kelen bè bèn minibubu 5 n'a musòrò ma.(Kibaru 52, 1976) ETRG.FRA.

pisitole→̌→ 4

n pistolet kàbusi O binkannikɛla kelen min sɔrɔla k'o faga, marifa suguya min bɛ wele pisitole mitarayɛri, o kelen tun b'a kun; a n'a kisɛbara. (Kibaru 528, 2016) ETRG.FRA.

Pitoleme→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop NOM ETRGPtolémée… san 200 waati la, dugukoloko ɲɛdɔnbaa min tun bɛ Gɛrɛsijamana na, n'o ye Pitoleme ye, o ye diɲɛ gunw ja dilan sɛbɛn kan, k'a jira ko Erɔpu, Afriki, ani Asi bɛ kɔgɔji cɛla, ani …(kibaru415_05yelema_donni.dis.html)

pitosini→̌→ 3→n.prop/n : 0 →n.prop : 3→n : 0

n prop Pitocin Ositosini, Ocytocine, Izinitigi ka tɔgɔ dalen: Pitosini (Pitocin). (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

píya→̌→ 1 píyan; pyá

adv sans ambagessans ambages, carrément (et sans vergogne).…ne Kɔba ko : Mama, i ma kuma fɔta fɔ nin ye. Mama ko a y'a fɔ piya , wa ale bɛ taa a ka dugutaa la, maa si se tɛ o la. Mama taara a ka o sikasotaa la ka na.…(dumestre-manigances_2003_02.dis.html)

píya→̌→ 3→n : 0 pyá; pyáa.

v s'enfuir…fulɔ fana panna ka cun jiri la ka boli ka taga a yɛrɛ kun fɛ. bafin ye piya ka kɛ taga ye. bafin tun ye ba min minɛ, o bolila. sonsannin fana bolila.…(gorog_meyer-contes_bambara1974_41.dis.html)

1 • vi s'enfuir bòli, félefele, fíyefiye, ɲɛ́mabòli (d'une fuite éperdue).

2 • (d'une fuite éperdue).vr

píyan→̌→ 1 píya pyá

adv sans ambagessans ambages, carrément (et sans vergogne).… a ta dɛ, i k'a sigi sokɛ sanfɛ ! n nana, n bɛna muso in ta, ka taa a furu n yɛrɛ ye piyan ! - ee ! ni ne tun y'a dɔn k'e bɛ ne wele ka n di saya ma, ne tun tɛ na dɛrɛ sabu e min ye nin fɔ, ne bɛ …(jabate-ngenyekoro_ka_tonnkan.dis.html)

píyanwu→̌→ 3

intj défiance wálanpara.

piyasiri→̌→ 0

n piastre

piyɛsi→̌→ 0

n piècepièce, pièce détachée sóden ɲɔsimansin sigilen kɔfɛ, ni a yɔrɔ minnu tiɲɛna, an bɛ to ka o piyɛsiw san fo Bamakɔ walima Kulukɔrɔ, o tun b'an sɛgɛn kosɛbɛ. (ntuloma n°4, 1993) ETRG.FRA.

piyoniye→̌→ 1 piyɔniye

n pionnier piyɔniye A (Musa Tarawele) ko pariti ni gofèrènama bèna jèkuluw bèe lakuraya, denmisènw bè ladamuya minnu kònò, k'u lamò konyuman, i n'a fò piyoniye jèkulu ani lakòlisow, baaraw bè se ka kalan minnu kònò. (Faso kumakan, 1983) Nin bɛɛ de kosɔn, piyɔniyew ka lajɛw n'u ka ɲɔgɔnkunbɛnw tɛ ban ni lakɔli bilala. (Kibaru 520, 2014) ETRG.FRA.

piyɔniye→̌→ 0

n pionnier piyoniye A (Musa Tarawele) ko pariti ni gofèrènama bèna jèkuluw bèe lakuraya, denmisènw bè ladamuya minnu kònò, k'u lamò konyuman, i n'a fò piyoniye jèkulu ani lakòlisow, baaraw bè se ka kalan minnu kònò. (Faso kumakan, 1983) Nin bɛɛ de kosɔn, piyɔniyew ka lajɛw n'u ka ɲɔgɔnkunbɛnw tɛ ban ni lakɔli bilala. (Kibaru 520, 2014) ETRG.FRA.

piza→̌→ 4

n pizza Kɛrɛnkɛrɛnnenya la kumumafɛn minnu bɛ dilan iziniw na n'u bɛ kɛ gatow, kuruwasanw, biriyɔsi, piza ani komitɛrɛ jirannenw na.(Kibaru 500, 2013) ETRG.FRA.

pizɔn→̌→ 0

n pigeon Sumayila Kulubali kɔseginnen Mali kɔnɔ, a ye kɔnɔmara daminɛ; n'o ye pizɔnw ye. (Kibaru 575, 2019) ETRG.FRA.

plan→̌→ 8

n plan Nsonsannin, a ye nin plan tigɛ ŋala la. (Thoyer, L'Hyène et les Nouvelles Mariées) ETRG.FRA.

Plea→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop NOM CLPleah

pó→̌→ 2 npó

adv en abondanceen abondance búrabura.…waranin min ko a kun ka ci, o bɛ ci po , ɲama t'o la. a ka kɛ ten. Gejuma k'o la : - n teri kan'a ta ni dusu ye.…(tarawele-batigemisi.dis.html)

pó→̌→ 4

onomat bruit de cassebruit de casse káwu, ntɔ́ya.….. ee ! a ko ayi ! an k'a dabila. o dugujɛ, a ye Wulaaju minɛ, a y'o yɛrɛ kun ci po ! a y'o di muso in ma. muso in y'o kolo tɔmɔ k'a bɔ bu la, ka sɔrɔ ka bu kɛ dingɛ kɔnɔ ka kolo fili.…(baa-fanta_maa_recit.dis.html)

pócaa bótaa

adv complètement mouillécomplètement mouillé cóbaa.

pócaa→̌→ 1

adv chute mouilléechute mouillée, chute dans l'eau… si ɲininka, si ma dɔ fɔ si ye, wɔyɔ cira dugu fan bɛɛ fɛ : “ korokara... korokara ! gangaranw ! pocaa ! ” filenw ni galamaw bilakan ɲɔgɔn kɔnɔ, kolonw ni kolonkalaw bilakan ɲɔgɔn kan, jitɔw …(mariko-masunkulu.dis.html)

podofilini→̌→ 10

n podophylline Aw bɛ tirikuloro-asetiki, trichloroacétique walima podofilini, podophylline dɔɔni mu goro bɛɛ kelen kelen na (ni aw bɛ se, aw bɛ fɔlɔ ka jolituluni walima tulu wɛrɛ mu a lamini na walasa ka wolo fan tɔw tanga bana in ma. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

polaramini→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop Polaramine (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Poli→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop NOM ETRGPaul (Paul Biya, président du Cameroun, 1982-).… Bokar Sise fana ye mɔsiw ka sigili sɛmɛntiya. a ka kuma sinsinnen bɛ sɛbɛn kɔrɔ caman kan. Poli Mariti ye nansara ye, a jirala k'a fɔ a fana ka ɲinini bɔra a kuma kan, Walata ni Mema kafo …(traore-hine_nana11.dis.html)

Poli→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop NOM MPaul (pape Jean-Paul II 1920 - 2005).…mɔnsɔn kɔrɔ mɔgɔ fila ye kuraw dɛmɛ, n'o ye Dawuda Kulubali ani Cɛsolo Poli Kulubali ye. baara in musaka caman doni tun bɛ ODIPAC kun : tɔli ani siman, ani konw.…(jekabaara010_04ka_bo_buwala.dis.html)

polikiliniki→̌→ 0

n polyclinique O wulikajɔ kɔnɔna na, u sera k'a dɔn, ko furakɛlikɛyɔrɔ minnu bɛ wele « Kabinɛ », o 335, « kiliniki » 75 ani « polikiliniki » 10 bɛ Bamakɔ kɔnɔ. (Kibaru 523, 2015) ETRG.FRA.

pòlisi→̌→ 72 pólosi.

n policier kánabaga, sàbarabatigi láramɛ : sórodasi, gáradi, pòlosi, zándarama) (kb 8/04 p.2)


pòlisiso→̌→ 20( policier maison )

n poste de policeposte de police

pólitiki→̌→ 73

n politique…nka o la f'an ka baara kɛ. o baaraw bɛ politiki kɛ cogoɲuman fɔ o n'a faamuya koɲuman fɔ.…(jekabaara332_08sidibe-politiki_faamubaliya.dis.html)

póliyo→̌→ 0 Fr. polio

n poliomyélitepoliomyélite, polio fàsajabana, nìgisinɔgɔsɔ, nìsinɔsɔnin, sènfagabana, sènkolosabana, sènsabana.

Polo→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop NOM ETRGPolo (Marco Polo, explorateur italien, 1254-1324).…Mariko Polo ka larabula fɛnw mankutucogo ye o hakilila in don banban na nansaraw bolo.…(kibaru415_05yelema_donni.dis.html)

pólosi→̌→ 1 pòlisi pólosi.

n policier kánabaga, sàbarabatigi láramɛ : sórodasi, gáradi, pòlosi, zándarama) (kb 8/04 p.2)

pomadi→̌→ 11

n pomati pommade kánnan, pɔmati U ka ca fana bawo k'a daminè niwakini la fo ka t'a se sunògò furaw ma ani pomadi, nin bèe bèna dilan iziniba in na.(Faso kumakan, 1983) somapa ye latikòlòndila izini ni pomatidila izini ye bamakò.(Kibaru n°13, 1973) ETRG.FRA.

pomati→̌→ 1 pomadi

n pomadi pommade kánnan, pɔmati U ka ca fana bawo k'a daminè niwakini la fo ka t'a se sunògò furaw ma ani pomadi, nin bèe bèna dilan iziniba in na.(Faso kumakan, 1983) somapa ye latikòlòndila izini ni pomatidila izini ye bamakò.(Kibaru n°13, 1973) ETRG.FRA.

pónpe→̌→ 6 pɔ́npe pónpe; pɔ́npu Fr. pompe

n pompe fíɲɛdilan, fíɲɛdonnan, fíɲɛkɛlan.… mɔgɔ wɛrɛ kana u tɔmɔ an kɔ. an bɛ se k'u don fana dugu jukɔrɔ. n'an bɛ furakɛli la, an kana ponpe kala tilen an ɲɛ, n'o tɛ an ninakilitɔla bɛ pɔsɔni sama an nun n'an da fɛ, k'a sɔrɔ an ma bɔ a …(kibaru041_4sise-koori_furakelan.dis.html)

pónpe pɔ́npe

n pompe fíɲɛdilan, fíɲɛdonnan, fíɲɛkɛlan pónpe an bɛ fɔlɔ ka worobinɛ bisita datugu ponpekala minɛ yɔrɔ la, ka ponpekala lamaga sinyɛ 5 walima 10 nyɔgɔn, ka sɔrɔ, ka worobinɛ dayɛlɛ. (Kibaru nimɔrɔ 17) ETRG.FRA.

pónponpògolon→̌→ 0 npónponpògolon

n arbuste Calotropis proceraarbuste Calotropis procera (arbuste ---> 6 m). (typique des sols dégradés, vieille écorce liégeuse, latex caustique).. ascl fógofogo.

pònporon→̌→ 0 pɔ̀npɔrɔn pònporon Fr. poivron

n poivron puwanfɔrɔn.

pópàpo→̌→ 2

n parlottes… la. ale tun man kan ka dɛsɛ Samatasɛgɛw kɔrɔ. nka Mali bɛ cogo min na bi, lakanabaliya ni popapo , fosi sigilen tɛ kala ɲɛnama kan, bɛɛ lajɛlen bɛ jɔrɛ, hami ni siran na, o gɛlɛyaw de …(kibaru548_07jaabi_konta-samatasegew_degelikaramogo.dis.html)

1 • parlottes, discussions inutiles. kúmamugu.

2 • flou, n'importe quoi.

pópàpo→̌→ 0

adv en vracen vrac, énormément

popelini→̌→ 0

n popeline ETRG.FRA. La popeline est une toile qui présente une côte fine et serrée — elle est absorbante, souple et légèrement soyeuse. Pour l'obtention de la popeline, les tisseurs utilisent un fil de chaîne plus fin qu'un fil de trame. À l'origine, elle était fabriquée avec une chaine en coton et une trame en laine retorse. Elle est souvent employée pour des chemises, des corsages et des robes. Le terme est une déformation de « papeline », car le tissu a été créé dans la ville papale d'Avignon, en France.

popilɛri→̌→ 0

adj populaire Faramansin Popilɛri ka kuntilenna kura in baara daminɛna jamana kɔnɔ kabini marisikalo tile 13 san 1992. (Ntuloma n°7, 1994) ETRG.FRA.

póponin→̌→ 1 pɔ́pɔnin; pɔ̀pɔnin

n mobylette móbilɛti.… a ko tintin a kunna. a ma ɲɛ jurubata min kɔ, o kɛra. a da selen furunafoloko ma, Naamu y'a ka poponin feere, ka juru wɛrɛ ta k'a bolomadɛmɛ, sabu laada banbaliw bɔlen kɔ a sira fɛ, …(dukure-fatoya_ni_jigiya.dis.html)

Porito Novo→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Pɔrɔtonowo

n prop TOPPorto-Novo (capitale du Bénin).

póro→̌→ 1

adv très rougetrès rouge búwaan, ŋɛ́ɲɛŋɛɲɛ.…2694 ) n'i y'a fɔ su fɛ ko : « n tɔgɔ Cɛbilen poro ! », ni dugu jɛra, i na ye. 2695 ) « n kun gananen don » o tɛ se fɔ la, « fugula bɔ » ka teli o ye.…(bailleul-sagesse_bambara_02d.dis.html)

pòro→̌→ 0 npóro

n mensonge fàniya, hàramaya, nkàlontigɛ, nkàlon, wúya pòro tìgɛ mentir

porobaganin→̌→ 0( mensonge *diminutif ) Fr. propagande

n propagande

porodikisɔn→̌→ 0

n production ... ka fara a yɛrɛ kan ka alibɔmu dɔ dilan a yɛrɛ ka baarakɛyɔrɔ Wɛnda Porodikisɔn na. (Kibaru 515, 2014) ETRG.FRA.

porofesɛri→̌→ 0

n professeur kàlanfa Nyògònye in kèra Mohamèdi Aluseyini TURE nyèna, n'o ye jamana fangaso sekeretèri zenerali ye ani porofesèri Mamadu DANBELE, n'o ye kènèyakow ni hadamadenyakow minisiri ye. (Faso Kumakan, 1985) ETRG.FRA.

porofesiyɔnɛli→̌→ 0

adj professionnel Lakɔliden minnu bɛ kalan kun fɔlɔ ni filanan, lakɔli nɔrɔmali, segɔndɛri zenerali, lise tɛkiniki ani porofesiyɔnɛli la, ... (Kibaru 589, 2021) ETRG.FRA.

poroganili→̌→ 7

n proguanil Aw bɛ gafe ɲɛ Sumayafuraw lajɛ ka se Poroganili, Proguanil ma sumayabana fura tata hakɛ ni a kunnafoniw kan.(Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pòrogaramu→̌→ 12

n programme… sariyasen 56 : MINISIMA, diɲɛselekenaani tɔnba ka cakɛdaw ni porogaramuw ani jɛkulu fɛn o fɛn, ka kan ka jɔyɔrɔ min ta ani a ka kan ka bolomadɛmɛ nafama min kɛ bɛnkan in …(benkanseben_min_bora.dis.html)

porogeresisi→̌→ 1

adj progressiste - «Pariti Porogeresisi Sudanɛ (Parti progressiste Soudanais), ale tun bɛ wele «Pɛsipe»(Kibaru 561, 2018) ETRG.FRA.

pòrogoto→̌→ 0→n : 0 pòrokotó pòrogoto.

v trébucher

1 • trébucher, dégringoler.

2 • s'enfuir de justesse.

3 • faire par hasard, arriver que.

porojɛsitin→̌→ 10

n progestérone Bangekɔlɔsi fɛɛrɛ minnu bɛ fara ɲɔgɔn kan ɔrimɔni suguya 2 bɛ u bɛɛ la ni u bɛ wele ko ɛsitorojɛni ani porojɛsitin. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

porokayini→̌→ 10

n procaïne Ni a ka jugu, aw bɛ porokayini penisilini (pénicilline procaïne) pikiri kɛ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pórokirɛri→̌→ 22

n procureur…i n'a fɔ kuma kɔrɔ dɔ b'a fɔ cogo min « k'i bolo bɔ mɛri bon la k'a don porokirɛri bolo ». GK ni Jinde Jalo ka furu ma ɲɛ sali kɔ.…(jekabaara328_05kulibali-nin_kera_kulikoro.dis.html)

pórokoporoko→̌→ 0

adv grand galopgrand galop

pòrokotó→̌→ 17→n : 0 pòrogoto.

v trébucher…sɔɔni, Bamanujan ko : aa ! Jarakamuso sara, ni o tɛ ni a tun porokotora nin na, a tun tɛ nin kelen ɲɔgɔnna wɛrɛ kɛ bilen : Alimin Jara, a si bɛ se san bi wolonfila ma.…(dumestre-manigances_2003_08.dis.html)

1 • trébucher, dégringoler.

2 • s'enfuir de justesse.

3 • faire par hasard, arriver que.

porometazini→̌→ 18

n prométhazine (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pòron→̌→ 21→n : 0

v étreindre

1 • vt étreindre bísi, cɔ̀ri (prendre qc dans ses bras). à bɛ́ jíri pòron kà yɛ̀lɛn il prend l'arbre à bras le corps pour monter

2 • vr se précipiter sur à y’à pòron kɔ̀rɔkɛ kàn il s'est précipité sur son aîné

pòronporon→̌→ 0→n : 0

v faufiler

vt faufiler, mal coudre (coudre à gros points). sáran.

póroo→̌→ 0

adv loin (sur une longue distance rectiligne).

poropiyosini→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop Propiocine (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

póroporo→̌→ 1→n : 0

v passer au feu…n'a poroporola , u b'a bɔ, k'a ɲimi. numu tulon * 6.…(sisoko-daa_ka_kore.dis.html)

vt passer au feu, faire éclater au feu (griller à moitié en éclatant).

póroporo→̌→ 0→n : 0

v menacer

vt menacer bàabaali, bàgabaga, jíji (effrayer par des menaces ou des coups superficiels).

poroteyini→̌→ 1

n protéïne sɛ̀mɛnan Olu ka fɔ la, nafamafɛn min bɛ jɛgɛsogo la, n'a bɛ wele tubabukan na poroteyini, n'o ye mɔdiyalan ani faritangalan ye, o ka ɲi denmisɛnninw ni mɔgɔkɔrɔbaw ma kosɛbɛ.(Kibaru 560, 2018) ETRG.FRA.

porotɛsi→̌→ 1

n prothèse Hali dakɔnɔɲin bɛɛ bɛ se ka falen. Olu bɛ falen ni fɛn min ye a bɛ fɔ o ma porotɛsi tubabukan na. (Kibaru 548, 2017) ETRG.FRA.

porotɛsitan→̌→ 1

n protestant Kerecɛn porotɛsitanw taabolo tɛ, ani kerecɛn bolofara tɔw (Jɛkabaara 329) ETRG.FRA.

porowisɛri→̌→ 0

n proviseur Sedu Sise Porowisɛri Lise Ganjamori Keyita kɔnɔ, ka bɔ Maɲanbugu (Jɛkabaara 327, 2013) ETRG.FRA.

porowizuyari→̌→ 0

adj provisoire Kiiritigɛlaw tun y'u labila fɔlɔ yanni u mako ka jɔ u la kɔfɛ. N'o ye libɛrite porowizuyari ye tubabukan na. (Kibaru 513, 2014) ETRG.FRA.

póroze→̌→ 113 pórozɛ.

n projet sàgonako.… poroze Nizɛri-Luwari, n'o ye Inɛsiko ka poroze dɔ ye, ɛntɛrinɛti kalan in tun y'o ka wale bilalen ye sen kan a ka taama senfɛ, taama min kun …(fasokan2012-02enterineti_kalanni.dis.html)

pórozɛ→̌→ 16 póroze pórozɛ.

n projet sàgonako.…an foli bɛ Porozɛ « precad » ni Zezana Gara komini ɲɛmɔgɔw ye, olu minnu kɛra sababu ye baara kɛyɔrɔ ka sɔrɔ.…(Fasokan2009-08_enterineti_kalanni.dis.html)

pórozɛ→̌→ 16 póroze

n projet sàgonako pórozɛ; próze Fɛn o fɛn ye « proze » ye Mali la, o tɛ taa ɲɛ. (Jama n°11, 2002) ETRG.FRA.

pósite→̌→ 0 pɔ́siti pɔ́site

n posteposte, courrier postal báarayɔrɔ, positi A y'a sɔrɔ siniwaw bɛ petarininko kalama, waribiye tun b'u bolo, u tun bɛ pɔsiteko kalama, ka batakiw ci ɲɔgɔn ma jamana ni jamana, dugu ni dugu, kin ni kin.(Kibaru 545, 2017) ETRG.FRA.

positi

n posteposte, poste militaire, poste de garde báarayɔrɔ, pɔ́siti K'a daminɛ Samɛ fo ka se Kati kɔfɛ positi la, lafiya t'a la mɔbilibaw fɛ. Sirako gɛlɛya bɛ Kati la kosɛbɛ. (Kibaru 515, 2014) Tuma min na u sera positi la n'o ye sɔrɔdasiw sigiyɔrɔ ye ka dugu kɔlɔsi, (Kibaru 516, 2015) ETRG.FRA.

potasiyɔmu→̌→ 3

n potassium Ne y'a jaabi ko, a ka dɔgɔtɔrɔ ye tiɲɛ fɔ; ka laban k'a jɛya a ma, ko namasa kɛfɛn dɔ ye potasiyɔmu ye.(Kibaru 547, 2017) ETRG.FRA.

poto→̌→ 2

n poteau… Sise ka bɔ Nɔgɔlaso, Sanzana komini na Kiɲan Sikaso poto » nɛgɛlamaw sɔrɔ *. poto nɛgɛlama ninnu sababu bɔra « fadugu Basabugu kanuyatɔn » na. …(kibaru537_04tarawele-basabugu_ntolatankene.dis.html)

pótopàtapoto→̌→ 1

n bâclagebâclage, travail mal fait bósobasa.…u kana a kɛ potopatapoto ye dɛ. nin ye muso ɲɛda ɲuman ye, n bɛ a ɲini n bɛ a ɲini u kana o kɛ. u ka u yɛrɛ kɔlɔsi.…(entretien_sida1994_04_04.dis.html)

powidɔni→̌→ 6 powidɔni-iyode

n powidɔni-iyode povidone-iodine, povidone-iodine, povidone iodée, polyvidone iodée Ni eritoromisini walima tetarasikilini tɛ aw bolo aw bɛ powidɔni-iyode 2,5% (povidone-iodine 2,5%) toni kelen kɛ den ɲɛ fila bɛɛ la a bangennen lɛri 2 fɔlɔ kɔnɔ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

powidɔni-iyode→̌→ 0

n powidɔni povidone-iodine, povidone-iodine, povidone iodée, polyvidone iodée Ni eritoromisini walima tetarasikilini tɛ aw bolo aw bɛ powidɔni-iyode 2,5% (povidone-iodine 2,5%) toni kelen kɛ den ɲɛ fila bɛɛ la a bangennen lɛri 2 fɔlɔ kɔnɔ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

poyazi→̌→ 0 peyazi

n peyazi péage bátigɛsara Cakɛda min ɲɛsinnen bɛ sirako sariyaw labatoli ma, a y'o ɲɛmɔgɔya kɛ. Ka poyaziw (Peages) sara ni telefɔni ye, ale de y'o fɛɛrɛ in don baara kɔnɔ. (Kibaru 552, 2018) Sabula a jirala faamaw fɛ, ko peyazi bɛ sara i tɛmɛn o tɛmɛn peyazi dɔ la tile kɔnɔ.(Kibaru 586, 2021) ETRG.FRA.

póyi→̌→ 87

n jaillissement… la Da ko ale tɛ fara Jɔnkolonin na Jɔnkolonin ko ale tɛ siran Da ɲɛ habada poyi …(dumestre-prise_de_djonkoloni.dis.html)

1 • jaillissement, surgissement. pùsuku.

2 • joie. kùnnawolo, nísɔndiya, séwa, ɲàɲa.

3 • combat, exploit. kɔnba.

4 • poème, épopée (vocabulaire de griot).

póyi→̌→ 33→n : 0

v jaillir… tɛ fɔ ne ma, ne tɛ jɛ ni nin ye, f'aw k'o jogo bila. o b'a jira k'aw yɛrɛ nɔ ye aw ka sɛgɛnw ye. u bɛ poyi ka bɔ aw yɛrɛ la, wa dɔlɔminbanabagatɔ, o min dalen t'o la, o bɛ ɲagami damatɛmɛ jira n'a …(jakite-dolominbana.dis.html)

vi 1 • jaillir. pùruki, sóni (d'un liquide).

2 • apparaître subitement. fúnti.

póyi→̌→ 2

adv très tôttrès tôt n'ù sòlila póyi kà táa kàba tìgɛ si elles se lèvent très tôt pour couper des épis de maïs (kb 8/0 p.3)

póyida→̌→ 0( jaillir bouche )

n source fúnti, ncɔ́ɔnɔ, sínti, sún, súuru (d'eau). jípoyida.

pozitifu→̌→ 0

adj positif Dɔgɔtɔrɔw ka fɔ la, joli suguya kɛ erezusi pozitifu walima erezisu negatifu ye,... (Kibaru 576, 2020) ETRG.FRA.

pɔ́→̌→ 1 npɔ́

adv de mauvais goûtde mauvais goût

pɔ̀cɔn→̌→ 0→n : 0 npɔ̀cɔn

v percer

vt percer sɔ̀gɔ (percer en lançant un projectile, en tirant d'un fusil).

pɔlisipɔrini→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop Polysporin Aw bɛ tila ka furabilenni, violet de gentiane walima pɛrimanganati mu a la walima banakisɛfagatulu dɔ, i n’a fɔ pɔlisipɔrini (Polysporin) bɛ banakisɛfagatulu min na. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɔ̀liyɔ→̌→ 0 npɔ̀liyɔ

n siluresilure, Heterobranchus isopterus kɔ̀nkɔnnin, kɔ̀nɔkɔnɔ, kɔ́nkɔn, mànɔgɔ (anguilliformes, adipeuse bien développée, peuvent rester vivants hors de l'eau pendant longtemps en atmosphère humide).

pɔ̀liyɔbilen→̌→ 0( silure rouge )

n silure spsilure sp, Heterobranchus bidorsalis pɔ̀liyɔfin (---> 1,24 m, 23 kg).

pɔ̀liyɔfin→̌→ 0( silure noir )

n silure spsilure sp, Heterobranchus longifilis pɔ̀liyɔbilen (---> 80 cm, 6,400 kg).

Pɔ́lɔn→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Pɔ̀lɔnɛ; Pɔlɔɲi

n prop TOPPologne (pays).

Pɔ̀lɔnɛ→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Pɔ́lɔn Pɔlɔɲi

n prop TOPPologne (pays).

Pɔlɔɲi→̌→ 5→n.prop/n : 0 →n.prop : 5→n : 0 Pɔ́lɔn Pɔ̀lɔnɛ

n prop TOPPologne (pays).…a sera ka Korowasi gosi 1 ni 0, ka filaninbin kɛ kokura Pɔlɔɲi fɛ, o labanna mɔɔnɔbɔ ni penalitiduurutan na. o la Pɔritigali ye se sɔrɔ 5 ni 3.…(kibaru534_08konta-eropu_gun_ntolatan.dis.html)

pɔmati→̌→ 1

n pommade kánnan, pomadi Aw kana tulu walima pɔmati kɛ a la abada fo ni a bɔra tulu kɛrɛnkɛrɛnnenw na minnu dabɔlen don kaba furakɛli kama (nka u da ka gɛlɛn). (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

pɔ́mitɛrɛ→̌→ 0 pɔ́mitɛri kɔ́mitɛri; kɔ́mitɛrɛ; kómitɛri; kómutɛri; kómitɛrɛ; pɔ́mitɛrɛ; pɔ́mutɛrɛ.

n pomme de terrepomme de terre kɔmutɛri.

pɔ́mitɛri→̌→ 38 kɔ́mitɛri; kɔ́mitɛrɛ; kómitɛri; kómutɛri; kómitɛrɛ; pɔ́mitɛrɛ; pɔ́mutɛrɛ.

n pomme de terrepomme de terre kɔmutɛri.… ta bilen ). sɛnɛfɛn minnu ko don, pɔmitɛri b'o la fo ka taa se ncɔgɔn n'a ɲɔgɔnnaw ma. min ye pɔmitɛri ta ye ( o y'an ka bi kɔrɔfɔ ye ), CMDT y'a sɛnɛbaga senkɔrɔdonni daminɛ Sikaso cikɛmara kɔnɔ …(jekabaara171_06banba_jalo-sikaso_pomiteresenenaw.dis.html)

pɔmu→̌→ 3

n pomme Jiridenw ye pɔmu, lemuruw, mandereninw, Ɛrɛzɛnw, kilemantiniw ani puwariw ye.(Kibaru 548, 2017) ETRG.FRA.

pɔ́mutɛrɛ→̌→ 0 pɔ́mitɛri kɔ́mitɛri; kɔ́mitɛrɛ; kómitɛri; kómutɛri; kómitɛrɛ; pɔ́mitɛrɛ; pɔ́mutɛrɛ.

n pomme de terrepomme de terre kɔmutɛri.

pɔ̀n→̌→ 28 npɔ̀n Fr. pont

n pont bábili, bíli, sén fàtɔkɛ nàn'í sìgi npɔ̀n kàn

Pɔndori→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop TOPPondori (une commune dans le cercle de Djenné, région de Mopti).…Fororifemayi ta ye desanburukalo tile 3 ye. Yɔngari desanburukalo tile 19. Pɔndori feburuyekalo tile 29. o fana bɛ Jɛnɛ sɛrɛkili kɔnɔ.…(kibaru538_02kulubali_jara-moti_maralamogow.dis.html)

pɔ́npe→̌→ 15 pónpe; pɔ́npu Fr. pompe

n pompe fíɲɛdilan, fíɲɛdonnan, fíɲɛkɛlan.…pɔnpe damadɔ de bɛ dugu kɔnɔ. olu tɛ labɔli kɛ. mɔgɔ kelen pe de bɛ pɔnpe ninnu bɛɛ kunna. o tigi de bɛ yaala don o don ka ji di mɔgɔw ma.…(kibaru492_05dugu_gafe.dis.html)

pɔ́npe→̌→ 1→n : 0

v asperger…sabula ni baga ye i minɛ, a furakɛli man nɔgɔn. n'an bɛ bagaji pɔnpe , an kana sɔn a ka bɔn an farikolo kan. o la a ka teli ka don mɔgɔ farisogo la k'i jolisira minɛ.…(kibaru572_04tarawele-bagajiw_kasaarantan.dis.html)

vt asperger fúnfun, séri.

pɔ́npekɔlɔn→̌→ 14( pompe puits )

n forage forazi Note : kb 2/05 p.2

Pɔnpidu→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop NOM ETRGPompidou (Georges Pompidou, président français en 1969-1974).… Pɔnpidu fɛ Pari kolonɛli Musa Tarawele n'a muso ani a jɛɲɔgɔn caman taara Faransi ka na hɛrɛ …(kibaru003_01nyogon_sira.dis.html)

pɔ́npiye→̌→ 6

n pompier tásumafagala.… feerekɛlaw, sannikɛlaw ani mɔbilitigiw ɲagaminen o yɔrɔ la, o nana ni gɛlɛyaba ye walasa pɔnpiye mɔgɔw ka se ka sira sɔrɔ ka taa tasuma in faga…(fasokan2013-12bamako_tasuma.dis.html)

pɔ̀npɔrɔn→̌→ 0 pònporon Fr. poivron

n poivron puwanfɔrɔn.

pɔ́npu→̌→ 0 pɔ́npe pónpe; pɔ́npu Fr. pompe

n pompe fíɲɛdilan, fíɲɛdonnan, fíɲɛkɛlan.

pɔnti→̌→ 1

n pointe bége, bìɲɛ, núnkun, nún Walasa ka nɛgɛ sɔrɔ cogo wɛrɛ la, aw bɛ se ka pɔntiw bila lenburuji la ka lɛrɛ dama kɛ. (Dɔgɔtɔrɔ tɛ sigida min na, 2018) ETRG.FRA.

Pɔnze→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop TOPPoint G hôpital (Hôpital à Bamako / point de Gräfenberg).

pɔnze→̌→ 3→n.prop/n : 0 →n.prop : 3→n : 0

n prop Point G hôpitalPoint G hôpital, hôpital "Point G" Fɔnse, Pɔnze òkutòburu kalo tile 21, san 1978, sibiri don, laansara ni fitiri cè, kuluba pònze dògòtòròso, kulokan bòra yen, ka don nyarela, ko basiru kèra fure ye, ko basiru taara tinyèso. (Kibaru n°81) ETRG.FRA.

pɔ̀pɔ→̌→ 1

n arbre popo de Gambiearbre popo de Gambie, Anthocleista procera (arbre ---> 10 / 20 m (port caractéristique, les branches ne portent des feuilles qu'au sommet)).. loga sàmatulo.…- jiridenw. - kungo jiridenw : sira, ntomi, nsaban, pɔpɔ , si, nɛrɛ, nsimini, ntamaro ninnu ye baloko ɲuman dafalanw ye.…(berson_traore-ka_sigidalafen_duntaw.dis.html)

pɔ́pɔnin→̌→ 0 póponin pɔ́pɔnin; pɔ̀pɔnin

n mobylette móbilɛti.

pɔ̀pɔrɔn→̌→ 0

n demi-franc

Pɔrɛ→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop NOM

pɔ́ri→̌→ 4

n port bàtondankan.… ɲuman, u lakanani ani taamakɛlaw lafiya, ka fara minɛn kuraw kan, olu y'a to ni Kotonu pɔri bɛ se k'a jɔyɔrɔ fa bi kosɛbɛ sɔrɔ yiriwali la…(kibaru415_12afangibeyi_roko-nyetaayelema_taamasiyenw.dis.html)

Pɔri Zanti→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0 Pɔrizanti

n prop TOPPort-Gentil (une ville au Gabon).

Pɔrisayidi→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0

n prop TOPPort-Saïd (ville d'Egypte).… Isimayɛli Kulubali kɛra tayikɔndo kɛbaga ŋana ye Afiriki * : Afiriki ɲɔgɔndanba kɛra Pɔrisayidi , Eziputi jamana kan zuwɛnkalo in na…(kibaru533_07tunkara_cero_kamisoko_konta-kalo_farikolonyenaje.dis.html)

Pɔritigali→̌→ 31→n.prop/n : 0 →n.prop : 31→n : 0

n prop TOPPortugal (pays).…kulu E : Bɛliziki, Itali, Irilandi, Suwɛdi. kulu F : Pɔritigali , Isilandi, Otirisi, Hongiri.…(kibaru527-07konta-kalo_farikolonyenaje.dis.html)

pɔritigɛ→̌→ 0

n portugais pɔrɔtigɛ; pɔrɔtugɛ Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

pɔritigɛ→̌→ 0

adj portugais pɔrɔtigɛ; pɔrɔtugɛ Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

Pɔrizanti→̌→ 3→n.prop/n : 0 →n.prop : 3→n : 0 Pɔri Zanti

n prop TOPPort-Gentil (une ville au Gabon).…jamana 8 de tun b'a kɛnɛ kan. kulu a : Gabɔn, Lajinɛ, Kameruni, Gana, olu dagayɔrɔ ye Pɔrizanti ye. kulu B : Mali, Tanzani, Angola, Nizɛri, olu dagayɔrɔ ye Liberewili ye.…(kibaru544_07kamisoko_konta-afiriki_ntolatanna_fitininw.dis.html)

pɔ́rɔ→̌→ 0

adv piqûre (subite et cuisante).

pɔ̀rɔn→̌→ 0 npɔ̀rɔn pɔ̀rɔn; npɛ̀rɛ; npàra; pàara.

n bruit dédaigneuxbruit dédaigneux, sifflement de mépris bùraburaba (produit par les lèvres). à yé ù npɛ̀rɛ bɔ́ il leur a exprimé son désaccord (en faisant ce bruit)

pɔrɔsitati→̌→ 7

n prostate Sindimi, mɔgɔkɔrɔbabana min bɛ wele pɔrɔsitati, dun min bɛ mɔgɔ minɛ i nugu la, i biɲɛ na ani muso denso la, u k'a b'olu furakɛ. (Kibaru 536, 2016) ETRG.FRA.

pɔrɔtigɛ→̌→ 0 pɔritigɛ

n portugais pɔritigɛ; pɔrɔtugɛ Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

pɔrɔtigɛ→̌→ 0 pɔritigɛ

adj portugais pɔritigɛ; pɔrɔtugɛ Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

Pɔrɔtonowo→̌→ 1→n.prop/n : 0 →n.prop : 1→n : 0 Porito Novo

n prop TOPPorto-Novo (capitale du Bénin).…a jamana mɔgɔw caman kalannen don. Dahomɛ faamadugu ye Pɔrɔtonowo ye, nka Kotonu ye a nafa sɔrɔ duguba ye. dahomɛkaw bɛ sɛnɛ kɛ kosɛbɛ. u bɛ baganw fana mara.…(kibaru004_04farafin_jamana.dis.html)

pɔrɔtɔmani→̌→ 0 pɔrɔtɔmonɛ

n pɔrɔtɔmonɛ; pɔrɔtɔmɔnɛ pɔritimɔnɛ porte-monnaie bè, jɛ́mɛ, pɔ́rɔtɔmani, ɲáka Nka halibi, bololabaarafɛnw dilancogo cɛɲi, u ɲɔgɔnna t'o la; i n'a fɔ musomasiriw, forokoninw, pɔrɔtɔmonɛw, kunkɔrɔdonnanw ani marifaforokow.(Kibaru 538, 2016) ETRG.FRA.

pɔ́rɔtɔmani→̌→ 0 pɔ́rɔtɔmonɛ; pɔ́rɔtɔmɔnɛ Fr. porte-monnaie

n porte-monnaie bè, jɛ́mɛ, pɔrɔtɔmonɛ, ɲáka.

pɔrɔtɔmonɛ→̌→ 2

n pɔrɔtɔmani; pɔrɔtɔmɔnɛ pɔritimɔnɛ porte-monnaie bè, jɛ́mɛ, pɔ́rɔtɔmani, ɲáka Nka halibi, bololabaarafɛnw dilancogo cɛɲi, u ɲɔgɔnna t'o la; i n'a fɔ musomasiriw, forokoninw, pɔrɔtɔmonɛw, kunkɔrɔdonnanw ani marifaforokow.(Kibaru 538, 2016) ETRG.FRA.

pɔ́rɔtɔmonɛ→̌→ 1 pɔ́rɔtɔmani pɔ́rɔtɔmɔnɛ Fr. porte-monnaie

n porte-monnaie bè, jɛ́mɛ, pɔrɔtɔmonɛ, ɲáka.…ne de ye wari waa tan ni wɔɔrɔ sɔrɔ. ne y'o bila pɔrɔtɔmonɛ , be, kɔnɔ, k'o bila n ka " kulusi " " pɔsi " la, ka taga n sigi Sikaso ɲɛgɛn kɔnɔ, ko n bɛ bo kɛ.…(dumestre-chroniques_amoureuses_1995_07_09.dis.html)

pɔrɔtɔmɔnɛ→̌→ 2 pɔrɔtɔmonɛ

n pɔrɔtɔmani; pɔrɔtɔmɔnɛ pɔritimɔnɛ porte-monnaie bè, jɛ́mɛ, pɔ́rɔtɔmani, ɲáka Nka halibi, bololabaarafɛnw dilancogo cɛɲi, u ɲɔgɔnna t'o la; i n'a fɔ musomasiriw, forokoninw, pɔrɔtɔmonɛw, kunkɔrɔdonnanw ani marifaforokow.(Kibaru 538, 2016) ETRG.FRA.

pɔ́rɔtɔmɔnɛ→̌→ 2 pɔ́rɔtɔmani pɔ́rɔtɔmonɛ Fr. porte-monnaie

n porte-monnaie bè, jɛ́mɛ, pɔrɔtɔmonɛ, ɲáka.…cɛ ko a ma, a k'a lajɛ sa. muso ye pɔrɔtɔmɔnɛ dayɛlɛ ka bala dɔrɔmɛ na a kun.…(kibaru559_16ba_jara-muso_tununcogo.dis.html)

pɔ́rɔtɔŋɔni→̌→ 0( épine )

n arbuste Acacia macrostachyaarbuste Acacia macrostachya ( arbuste ---> 7 m, parfois sarmenteux — épines recourbées en griffes contre leur support). nsòfaraŋɔni, ŋɔ́nijɛ.

pɔrɔtugɛ→̌→ 0 pɔritigɛ

n portugais pɔrɔtigɛ; pɔritigɛ Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

pɔrɔtugɛ→̌→ 0 pɔritigɛ

adj portugais pɔrɔtigɛ; pɔritigɛ Lajèkèlaw y'a nkaniya kunnafonisèbènw ni kalansèbènw ni dònniyasèbèn wèrèw ka dilan « UNESCO » tòndenw ni nyògòn cè faransikan, langilekan ni pòròtigèkan na, minnu bè se k'u ka baara nògòya u bolo, n'o ye kalanbaliya kèlèli ye. (Faso kumakan, 1983) ETRG.FRA.

pɔ́shi→̌→ 0 pɔ́si pɔ́shi Fr. poche

n poche júfa.

pɔ́shi→̌→ 0 pɔ́si

n poche júfa pɔ́si o tuma, jelikɛ ye a bolo don pɔsi la ka syɛfan di a ma ani woro. (Meyer-Görög, Contes bambara, 1985) ETRG.FRA.

pɔ́si→̌→ 7 pɔ́shi Fr. poche

n poche júfa.…Aso, ale nalen i jɔ, k'i bolo fila don a ka " kulusi pɔsi " fila kɔnɔ. a jɔlen, " sigarɛti " bɛ a da kɔnɔ.…(dumestre-chroniques_amoureuses_1995_10_28.dis.html)

pɔ́site→̌→ 0 pɔ́siti pɔ́su; pɔ́site; pɔ́sitɛ Fr. poste

n posteposte, courrier báarayɔrɔ, positi.

pɔ́site→̌→ 0 pɔ́siti pósite

n posteposte, courrier postal báarayɔrɔ, positi A y'a sɔrɔ siniwaw bɛ petarininko kalama, waribiye tun b'u bolo, u tun bɛ pɔsiteko kalama, ka batakiw ci ɲɔgɔn ma jamana ni jamana, dugu ni dugu, kin ni kin.(Kibaru 545, 2017) ETRG.FRA.

pɔ́sitɛ→̌→ 0 pɔ́siti pɔ́su; pɔ́site; pɔ́sitɛ Fr. poste

n posteposte, courrier báarayɔrɔ, positi.

pɔ́siti→̌→ 3

n poste báarayɔrɔ, positi (service postale).…a sera batakiko cakɛda fana na n'o ye pɔsiti ye ani Arajomali.…(kibaru535_08alimuludu-jara-kunnafoniko_minisiri.dis.html)

pɔ́sɔn→̌→ 0→n : 0 pɔ́sɔni pɔ́sɔn.

v empoisonner

vt empoisonner lámìn bánakɔtaa kàmalili bɛ́ jòli pɔ́sɔni... l'entassement des excréments (dans l'intestin) empoisonne le sang (donniya 5/6 p.23)Note : du mot français 'poison'

pɔ́sɔn→̌→ 0 pɔ́sɔni pɔ́sɔnin; pɔ́sɔn.

n poison bàga, bási, kɛ́nkɔnɔ.

pɔ̀sɔn→̌→ 0→n : 0 fɔ̀sɔn npɔ̀sɔn; pɔ̀sɔn.

v flétrir


fɔ̀sɔ̀nfɔ̀sɔ̀n ~ pɔ̀sɔ̀npɔ̀sɔ̀n ‘se faner, flétrir’
consonnes marginales : f- / p- 2-20

vi flétrir, se rider, se faner

pɔ́sɔni→̌→ 6→n : 6 pɔ́sɔn.

v empoisonner

vt empoisonner lámìn bánakɔtaa kàmalili bɛ́ jòli pɔ́sɔni... l'entassement des excréments (dans l'intestin) empoisonne le sang (donniya 5/6 p.23)Note : du mot français 'poison'

pɔ́sɔni→̌→ 81 pɔ́sɔnin; pɔ́sɔn.

n poison bàga, bási, kɛ́nkɔnɔ.…aw ye aw hakili to a la : ni witamini A cayara mɔgɔ fari la o ye pɔsɔni ye. aw kana a dita caya ka tɛmɛ hakɛ kofɔlen kan.…(dogotoro_16nyew.dis.html)

pɔ́sɔnin→̌→ 1 pɔ́sɔni pɔ́sɔnin; pɔ́sɔn.

n poison bàga, bási, kɛ́nkɔnɔ.… Pɔsɔnin didon dugujɛ sɔgɔma joona fɛ, cɛkɔrɔba wulila k'i sɛnsɛn ka na i kanto dɔgɔtɔrɔkɛ ma ko : " n …(dunbiya_sangare-an_ka_yele.dis.html)

pɔ́su→̌→ 0 pɔ́siti pɔ́site; pɔ́sitɛ Fr. poste

n posteposte, courrier báarayɔrɔ, positi.

pɔ̀tɔpɔtɔ→̌→ 1

n boue bɔ̀gɔ, bɔ̀rɔkɔ.…mɔbili caman tun bɛ coron ka tugu ɲɔgɔn na. bawo sira tun kɛra pɔtɔpɔtɔ ye. dɔgɔkun kelen tun bɛ dafa ka mɔbili dɔw coronnen to yen u ma se ka bɔ.…(kibaru492_04sise-kinyan_sira.dis.html)

pɔ̀tɔpɔtɔ→̌→ 0→n : 0

v devenir boueux

vi devenir boueux

prenti→̌→ 2

n apprenti bólodonden, dègeden, kàlanden, pàranti Don dɔ la, o "camion" "sofɛri"(chauffeur) ni "prenti" (apprenti), olu de ye KK bana, k'a da yen. (Dumestre, Chroniques amoureuses, 1995) ETRG.FRA.

Pretoriya→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop TOPPretoria (ville d'Afrique du Sud).

próze→̌→ 0 póroze

n projet sàgonako pórozɛ; próze Fɛn o fɛn ye « proze » ye Mali la, o tɛ taa ɲɛ. (Jama n°11, 2002) ETRG.FRA.

pú→̌→ 3→n : 0

v cracher…dagɛ nana, a surunyana bugu la yɔrɔ min, a ye ɲa pu bugu kan. a ye ɲa pulen bugu kan, tasuma ye bugu minɛ.…(sangare-suruku_ni_konyomusow.dis.html)

vt cracher, jeter par aspersion fúrufuru, tú.

puduru→̌→ 4 fr. poudre

n poudre múgu, námugu, pudurumugu.…a ka fisa aw kana puduru kɛ den ka kusi la barisa o bɛ se ka den jeni-jeni, nka ni aw bɛ a kɛ a la aw bɛ a to bɔsili in ka ban.…(dogotoro_15wololabana.dis.html)

pudurumugu→̌→ 0( poudre poudre )

n poudre múgu, námugu, puduru (générale).

Pujugu→̌→ 0→n.prop/n : 0 →n.prop : 0→n : 0

n prop NOM CLPoudiougou

púkɛ→̌→ 0

adv subitement búkɛ, cóyi, ncɔ́rɔki (mort, crevaison, extinction ...) Voir : búkɛ; búgɛ. dími màdara púkɛ ! la douleur a subitement disparu !

puli→̌→ 1

n poulie Min filè san fè, n'o bè juru sama nògòya mògò bolo, n'o tògò ko "puli", numuw de bè se k'o dilan.(Jɛkabaara 010 06) ETRG.FRA.

pulɔn→̌→ 0

n plomb nɛ̀gɛden, nɛ̀gɛkisɛ Dugujukɔrɔnafolomafɛn wɛrɛw bɛ yen i n'a fɔ Ofalikini, Kiwuru, Pulɔn ni Zɛnki, Liɲiti ani Sisiti, ka laso ni farasu fara o kan, olu bɛɛ taamasiyɛnw yera Gawo marabolo kɔnɔ.(Kibaru n°527, 12/2015) ETRG.FRA. ntíleku.

pulɔnberi→̌→ 1

n plomberie pulɔnberi n'o ye worobinɛdilan ni ɲɛgɛndilanw ye, ... (Kibaru 561, 2018) ETRG.FRA.

pùrti→̌→ 0→n : 0 pùruti pùrti.

v arracher

1 • arracher. bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, ntàraki, pàron, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan (brusquement).

2 • pincer. ɲɔ̀ki.

púru→̌→ 1

adv de part en partde part en part…a ye biɲɛ nin foosi ka numunkɛ dalen jurɔtaw sɔgɔ puru ! ka numunkɛ faga ka wuli ka boli.…(gorog_meyer-contes_bambara1974_29.dis.html)

puruke→̌→ 0

conj pour quepour que wálasa, yáasa, yála suruku o suruku, ni i bɛ diɲɛ na, hali ni fosi t'i la, i dege sensabataama na puruke hali ni i sen kelen tigɛra, i ka tɛmɛ ni i ka taama kɔrɔlen ye ... (Baabu ni baabu, 1993) ETRG.FRA.

pùruki→̌→ 2→n : 0

v jaillirjaillir, apparaître brusquement fúnti, póyi, sóni (comme par enchantement).…jelema yɛrɛ bɛ pankapuruti la k'a lamini n'a ka daro ye “ nkolan... nkolan ”. u nana puruki ...…(mariko-masunkulu.dis.html)

puruni→̌→ 0

n prune Jiriden minnu bɛ sɔrɔ u fɛ kosɛbɛ n'o ye «puwari» (poire) ani puruni» (prunes) ye, olu bɛ hadamaden kologɛlɛya ka si jan di a ma.(Kibaru 489, 2012) ETRG.FRA.

púruti→̌→ 4→n : 1

v ruer

vi/vr ruercabrioler sògo bɛ́ k'í pán k'í púruti l'antilope est en train de faire des cabrioles

pùruti→̌→ 12→n : 0 pùrti.

v arracher…a ye kuma kalantanw fɔli daminɛ, ka laban ka kule wuli. a bɛ to k'a kunsigiw puruti ka fili, ka dugukolo bugɔ n'a bolo ye. muso furucɛ ye mankan mɛn ka girin ka na a ka so.…(kibaru559_16ba_jara-muso_tununcogo.dis.html)

1 • arracher. bɔ̀bɔ, bɔ̀gɔti, bɔ̀, gàfo, ntàraki, pàron, sɔ́gɔbɛ, ŋúnan (brusquement).

2 • pincer. ɲɔ̀ki.

Pusini→̌→ 0

n NOM ETRGPoutine (Vladimir Poutine, président de la Russie, 1999-).

pùsuku→̌→ 1

n jaillissement póyi.… sen-don-ji-la, ni ji pusuku , ani dabara-don-ji-la, dama don ! ayiwa, gere kurabɔ fana taalan ye kundimi ye dɛrɛ ! an …(jekabaara273_09jire-mali_ye.dis.html)

pútɛ̀rɛ́→̌→ 0 fútɛ̀rɛ́

n rien du toutrien du tout pápaga à táara fɛ́lɛbɔyɔrɔ, háli pútɛ̀rɛ́, à ma ò sɔ̀rɔ il est allé à la chasse collective, il n'en a rien rapporté du tout

pútukuputuku

adv resplendissant de santéresplendissant de santé (bébé aux joues rebondies ...)

púwa→̌→ 10 Fr. poids

n poids gírinya, kùru.…* basikili warakali * ni basikili bɛ taa yɔrɔ dɔ la, - aw bɛ lɛfɛnin bɔ a la, k'o ni puwaw bila bɔrɛ lankolon dɔ kɔnɔ, k'a da siri. - aw bɛ basikili kɔ wuli.…(sise-basikililabaara.dis.html)

puwanfɔrɔn→̌→ 4

n poivron pɔ̀npɔrɔn A bɛ waati jan bɔ, nakɔlafɛnw bɛ bɔ Marɔku, Ɛsipaɲi ani ltali ka don Mali kɔnɔ. Kɔmitɛrɛ, jaba, karɔti, tamati, layi, puwanfɔrɔn ani harikowɛri b'o la. (Kibaru 548, 2017) ETRG.FRA.

puwari→̌→ 1

n poire Jiridenw ye pɔmu, lemuruw, mandereninw, Ɛrɛzɛnw, kilemantiniw ani puwariw ye.(Kibaru 548, 2017) ETRG.FRA.

puwaro→̌→ 0

n poireau Aw bɛ se ka ɲugu minnu sɛnɛ aw ka nakɔ la, olu filɛ: epinariw, andiwuw, karidi puwarew walima puwarow. (Kalamɛnɛ n°7, 1993) ETRG.FRA.

púwɛ→̌→ 0

intj ouf ófu.

puwɛn→̌→ 4

n point kùru Kuru kelen mana don, basikɛti la, o bɛ jate puwɛn 2 ye, walima puwɛn 3. (Kibaru 482, 2012) ETRG.FRA.

pwá→̌→ 0

intj purée!purée! (prononcé dans une situation d'embarras, de difficulté).

pyá→̌→ 0 píya píyan

adv sans ambagessans ambages, carrément (et sans vergogne).

pyá→̌→ 0→n : 0 píya pyá; pyáa.

v s'enfuir

1 • vi s'enfuir bòli, félefele, fíyefiye, ɲɛ́mabòli (d'une fuite éperdue).

2 • (d'une fuite éperdue).vr

pyáa→̌→ 0→n : 0 píya pyá; pyáa.

v s'enfuir

1 • vi s'enfuir bòli, félefele, fíyefiye, ɲɛ́mabòli (d'une fuite éperdue).

2 • (d'une fuite éperdue).vr

pyɛ́→̌→ 0

adv très propretrès propre